Papa Franjo, koji je nedavno rekao da bi mogao otići u penziju zbog sve slabijeg zdravlja, ustoličit će u subotu 20 novih kardinala, među kojima bi mnogi jednog dana mogli birati njegovog nasljednika.

To je osmi konzistorij otkako je 85-godišnji Franjo izabran 2013. i pažljivo se prati ne bi li papa svojim izborom otkrio kakvu Katoličku Crkvu želi ostaviti za sobom.

Novi kardinali uključuju svećenike poznate po svojim progresivnim stavovima i pastoralnom radu, a dolaze sa svih strana svijeta, od Brazila do Nigerije, Indije, Singapura i Istočnog Timora.

Nakon subotnje prisege u bazilici sv. Petra u Vatikanu, oni će se pridružiti dvodnevnom sastanku svih kardinala koji počinje u ponedjeljak. Skup je ove godine sazvan ranije kako bi se razmotrio Papin novi plan za upravljanje Crkvom, ali samo je potakao nagađanja da je Papa na odlasku.

Papa Franjo, koji je zadnjih mjeseci otkazao niz događaja i morao koristiti invalidska kolica zbog bolnog koljena, rekao je prošli mjesec da su mu “otvorena vrata” prema odlasku. Ako krene putem svojeg prethodnika Benedikta XVI. i podnese ostavku, bit će sazvana konklava svih kardinala mlađih od 80 godina koji će izabrati njegova nasljednika.

Nakon ovog vikenda u kardinalskom zboru će biti 132 kardinala s pravom izbora, a njih 90 imenovao je Franjo, što je oko dvije trećine ukupne brojke, upravo onoliko koliko je potrebno da predloženo ime prođe.

Globalni izbori

Ustoličenje kardinala, obično godišnji događaj, uvijek se pažljivo prati jer upućuje na budući smjer Katoličke Crkve i njene prioritete za 1,3 milijarde vjernika.

No, Franjini izbori za kardinale ne garantuju automatski da će naredni Papa biti neko ko će odražavati njegove vlastite prioritete, rekao je stručnjak za Vatikan, Bernard Lecomte, za AFP.

“Uvijek imamo utisak da će biti kontinuitet, ali zapravo historija pokazuje suprotno”, rekao je Lecomte, dodajući da postoji “balansiranje” od jednog pape do drugog tokom 20. stoljeća.

Franjino nasljeđe definišu nastojanja da Crkva bude uključivija, transparentnija i fokusiranija na najranjivije članove društva. Ove godine argentinski Papa završio je veliku reformu moćnog upravnog tijela Vatikana, Rimske kurije, u cilju pridobivanje novih vjernika.

Imenovao je ondje kardinale koji odbacuju status quo u Crkvi i pomogao suzbijanju stoljetne hegemonije Evropljana. Virgilio Do Carmo Da Silva, nadbiskup Dilija, u subotu će postati prvi kardinal Istočnog Timora, malene katoličke zemlje u jugoistočnoj Aziji. Imenovan će biti i Robert McElroy, 68-godišnji biskup San Diega, koji podržava katolike homoseksualce i kritikuje nastojanja da se uskrati pričest američkim političarima poput predsjednika Joea Bidena koji podržavaju abortus.

Prije dvije godine Papa je ušao u historiju imenovavši prvog afroameričkog svećenika Wiltona Gregorya nadbiskupom Washingtona. U subotu će proglasiti i najmlađeg kardinala na svijetu, 48-godišnjeg italijanskog misionara Giorgija Marenga, koji radi u Mongoliji.

Insajderi iz Kurije

Imenovani će biti i Nigerijac Peter Okpaleke, biskup Ekwulobije, i Leonardo Ulrich Steiner, nadbiskup Manausa u Brazilu. Trojica budućih kardinala već ima pozicije u Kuriji: Arthur Roche iz Britanije, Lazzaro You Heung-sik iz Južne Koreje i Fernando Vergez Alzaga iz Španije.

Budući kardinali u subotu će jedan po jedan kleknuti pred Papu koji će im na glavu staviti grimizni biret. Nakon ceremonije novi kardinali imat će tradicionalne susrete s vjernicima.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad





Source link

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime