Thursday, December 8, 2022
HomeVIJESTIIzbori 2022: Ankete kao propagandno oružje?

Izbori 2022: Ankete kao propagandno oružje?

- Reklama -


Opšti izbori u Bosni i Hercegovini (BiH) su iza nas, građani su imali mogućnost da odluče koga će nagraditi povjerenjem da ih vodi i predstavlja naredne četiri godine. Izborima je prethodila kampanja u kojoj su kandidati imali cijelu lepezu mogućnosti za promociju, uključujući i istraživanja javnog mnijenja, ali i prezentaciju anketa.

Opšti izbori u Bosni i Hercegovini (BiH) su iza nas, građani su mogućnost da odluče koga će nagraditi povjerenjem da ih vodi i predstavlja naredne četiri godine. Izborima je prethodila kampanja u kojoj su kandidati imali cijelu lepezu mogućnosti za promociju, uključujući i istraživanja javnog mnijenja, ali i prezentaciju anketa.  

Objava rezultata istraživanja popularnosti kandidata i stranaka pratila je finiš kampanje. Dva takva istraživanja radile su registrovanje agencije „Metrics“ i „Faktor plus“, jedno je, navodno, radila mađarska fondacija „Sazadveg“, a samo dio jednog predstavio je predsjednik Naše stranke Edin Forto. Ta istraživanja domaći mediji prenosili su u najvećoj mjeri uz nepotpune informacije iz anketa upitne relevantnosti. 

- Reklama -

Pored toga, značajan broj medija sam je učestvovao u kreiranju anketa i istraživanju javnog mnjenja, pitajući posjetioce na internet platformama o popularnosti političkih subjekata. 

Interesantno, najveći broj medija, sprovodeći sopstvene i/ili prenoseći tuđe ankete ogriješio se o Izborni zakon. U poglavlju 16 o medijima u izbornoj kampanji u zakonu stoji da će mediji, pri objavljivanju rezultata istraživanja javnog mnjenja jasno i nedvosmisleno o tome izvijestiti javnost navodeći: naziv institucije ili ime lica koje je naručilo i platilo istraživanje, naziv i sjedište institucije koja je sprovela istraživanje, ispitni uzorak i mogućnost odstupanja u ishodu istraživanja i period u kojem je provedeno istraživanje.

Zakon ne poznaje ankete u online prostoru, ali je definisano da „mediji rezultate telefonskih ili uličnih anketa, provedenih među biračima tokom kampanje neće prezentovati kao siguran i autentičan stav određene društvene grupe, što je medij, koji sprovodi anketiranje i objavljuje rezultate dužan posebno da naglasi“. 

Dino Đipa, direktor „Prism Research“, agencije za pružanje usluga marketinških, medijskih i društvenih istraživanja iz Sarajeva, kaže, kako je jednako važan i broj ispitanika u uzorku, metoda prikupljanja, ali i tip uzorka, kao i pojedini detalji koji bi mogli zapasti za oko isključivo stručnjacima, ali koji bitno određuju relevantnost. 

Ništa manje važna nisu ni pitanja, raspon predloženih odgovora, raspored pitanja i način njihovog formulisanja, ali i podatak o broju ispitanika koji daju odgovor „Ne znam“ ili „Ne želim odgovoriti“. 

„To je vrlo važan podatak kod predizbornih ispitivanja javnog mnijenja, jer je poznato da dosta ispitanika kod nas ne želi reći za koga će glasati, i to je ponekad povezano sa simpatizerima nekih političkih partija. Zbog ovoga su kod nas predizborna ispitivanja javnog mnijenja često nepouzdana, jer uzorak ispitanika za analizu se često značajno smanjuje i postaje pristrasan“, rekao je on.

 

Pouzdanost i relevantnost predizbornih anketa

 

Kandidati o istraživanjima javnog mnjenja u kojima navodno vode, vrlo rado govore, ali bez detalja. Na primjer, uoči pa i tokom izborne kampanje o anketama koje joj daju prednost govorila je kandidatkinja Partije demokratskog progresa (PDP) za predsjednicu Republike Srpske, Jelena Trivić. U tim izjavama osim svoje prednosti, nikada nije isticala detalje o istraživanju, uzorku, agenciji koja je istraživanje radila ili vremenu u kojem je istraživanje rađeno. Na isti način o anketama u kojima vodi govorio je i njen protivkandidat, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik. Ni jedno ni drugo o detaljima tih istraživanja nikada nisu ni pitani od strane medija.

Dodik je u samom finišu kampanje, na kratko, ankete u kojima vodi, stavio u prvi plan. Desilo se to prilikom njegovog susreta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u kojem je se pohvalio: 

„Tačno je, imamo izbore, a ja sam se kandidovao za predsjednika Republike Srpske. Sve ankete govore da tu neće biti problema. Nadamo se dobrom rezultatu“, rekao je u dijelu razgovora kojeg su uglavnom prenijeli svi domaći i regionalni mediji. Pojedini poput Radio-televizije Republike Srpske su upravo Putinovu podršku Dodiku i njegove navode o anketama koje pokazuju prednost gurali u prvi plan. 

Odmah po povratku Milorada Dodika u Banjaluku, anketa o kojoj je govorio pojavila se u medijima. Sa „ekskluzivno“ u naslovu prvi je objavio portal Srpskainfo.com

„Kandidati SNSD za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Cvijanović i Milorad Dodik, ubjedljivo vode u predizbornoj trci u odnosu na protivkandidate, pokazalo je istraživanje javnog mnjenja koje je radila agencija „Metrics“ (Metriks) iz Banjaluke“, naveli su na portalu ističući kako je istraživanje rađeno na uzorku od 1.558 ispitanika u Republici Srpskoj od 11. do 17. septembra ove godine te kako su odgovori prikupljeni terenskim radom. Istaknuta je i struktura ispitanika – 51,74 odsto muškaraca, 51,12 odsto ispitanika živi u gradu, 25,6 odsto na selu, ostali u predgrađu. Kada je riječ o obrazovnoj strukturi istaknuto je da je 63,39 odsto ispitanika sa srednjom stručnom spremom, dok ih je sa fakultetskom diplomom 25,56 odsto. 

U posljednjih deset dana kampanje ovaj portal ostao je naklonjeniji vlasti u odnosu na opoziciju u Republici Srpskoj. Prema monitoringu Medijskih inicijativa kandidati SNSD-a, na Srpskainfo.com tretirani su isključivo u pozitivnom svjetlu. 

 „Ekskluzivu“ Srpskainfo.com prenijeli su i drugi mediji, u prvom redu prije svih oni naklonjeni vladajućim strukturama u Republici Srpskoj u prvom redu RTRS. Javni medijski servis anketu je predstavio u 19. minuti Dnevnika 2, dok ju je opoziciji naklonjena BN Televizija potpuno ignorisala, da bi je dan poslije osporavala prenoseći izjave predstavnika opozicije. 

Politikolog Darko Kuzmanović konstatuje da je u ovoj anketi nepoznat stav 30 ispitanika iz uzorka, a kao važan agrument navodi i to što svi političi subjekti, koji su učestvovali u izbornoj trci, nisu obuhvaćeni istraživanjem. 

Napominje i kako se istraživanja javnog mnjenja u pravilu izražavaju u procentima kako bi ukupan zbir rezultata svih subjekata ili faktora koji su obuhvaćeni iznosio 100 odsto, „osim ukoliko u pravilima samog istraživanja nije propisano da to bude drugačije“. 

Istraživanje je dobilo značajnu medijsku pažnju, ali njegovi krajnji efekti nisu poznati kaže Kuzmanović i zaključuje da bi tvrdnja da je anketa uticala na javno mnjenje ili da je rađena za nečiji račun predstavljala spekulaciju. 

„Međutim, ako uporedimo izborne rezultate sa rezultatima pomenutog istraživanja očigledno je da po pitanju nekih političkih subjekata postoje ozbiljni raskoraci, što i nije čudno, jer su izbori sami po sebi veoma varljiva kategorija gdje su procjene preferencija birača uvijek nezahvalne“, napomenuo je on.

Anketu je sporila i Dodikova protivkandidatkinja Jelena Trivić, uz ostalo, ističući greške u nazivima pojedinih političkih subjekata zastupljenih u anketi. Sporila je i vlasničku strukturu agencije. Prema riječima Trivićeve, predstavlja je „čovjek koji je bio savjetnik Željke Cvijanović, finansijski direktor Elektroprivrede, a sada direktor Republičkog zavoda za statistiku“, što joj je dovoljan argument da zaključi kako iza istraživanja stoji „čovjek iz njihovog sistema“.

U Agenciji „Metrics“ u odgovorima navode kako istraživanje koje je objavljeno nije objavljeno u potpunosti, te kako je medij koji je istraživanje prenio sam birao dijelove za objavu. Ograđujući se tvrde kako bi „prenošenje svih dostavljenih dijelova izvještaja dalo drugačiji kontekst“. Ipak, nepotpuno prenošenje istraživanja od strane medija u ovoj agenciji ne smatraju dovođenjem javnosti u zabludu. Takođe u odgovoru ne navode ko je naručio istraživanje.

„Sa našim klijentima imamo potpisan ugovor o povjerljivosti podataka, te su podaci o naručiocima istraživanja klasifikovani. Za potrebe javnog objavljivanja uvijek uzimamo posljednje istraživanje koje smo radili, kako bi podaci bili aktuelni, naravno uz saglasnost naručioca“, kažu u ovoj agenciji.

I oni priznaju kako je javni prostor u izbornom periodu preplavljen istraživanjima upitne relevantnosti i pouzdanosti. Tvrde – oni svojim imenom stoje iza svakog koje je objavljeno, ne sumnjajući u metodologiju, ispravnost rada i podataka koji su prikupljeni u konkretnom slučaju terenskim i telefonskim putem. Na pitanje koju metodologiju su koristili u svrhu istraživanja nisu odgovorili.

„Ono što je takođe važno jeste da mi u kontinuitetu radimo istraživanja, te dobijamo približno slične rezultate i tako pravimo svoju projekciju. Velika greška je ukoliko se donosi sud na osnovu samo jednog istraživanja. Dodatno, često se pojavljuju istraživanja iza kojih niko ne stoji ili stoje agencije koje ne možete pronaći u odgovarajućim registrima, te se takva u početku mogu smatrati irelevantnim“, naveli su iz „Metricsa“.

Nakon objave istraživanja Agencije „Metrics“ u javnosti se pojavilo istraživanje Agencije „Faktor plus“. I ovo je prvo prenijela Srpskainfo.com. Ono je rađeno na uzorku od 3.000 ispitanika, metodom „licem u lice“, anonimno od 5. do 15. septembra 2022. 

„Na pitanje za koga biste glasali za srpskog člana Predsjedništva BiH, većina anketiranih, njih 35,7 odsto, svoj glas bi dali Željki Cvijanović. Za Mirka Šarovića bi glasalo 29,8 odsto, Nenada Nešića 3,3, dok bi za Vojina Mijatovića glasalo 2,5 odsto. Što se tiče izbora za predsjednika Republike Srpske, Jelena Trivić uživa podršku 47,2 odsto ispitanika, Milorad Dodik 44,9 odsto, Radislav Jovičić 3,2, Neđo Đurić 1,6 odsto“, navedeno je u tekstu. 

Ovo istraživanje takođe su prenijeli brojni mediji, a N1 je na svom portalu navela kako ga je radila agencija bliska Srpskoj naprednoj stranci na čijem je čelu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Iz Agencije „Faktor plus“ nisu odgovorili na pitanja o detaljima istraživanja. 

Dan poslije čitali smo o istraživanju mađarske fondacije „Sazadveg“ kojeg su, nakon istraživanja „Faktor plusa“ objavili prvo mediji bliski vladajućoj strukturi u Republici Srpskoj, prenoseći mađarski list Hungarian Conservative, a potom prenijeli brojni mediji u BiH poput N1, Faktor magazina ili Miloradu Dodiku poptuno ne naklonjenje Slobodne Bosne. 

Ovo istraživanje čak 12 odsto prednosti daje Miloradu Dodiku u odnosu na Jelenu Trivić u trci za predsjednika Republike Srpske.

Kako je prenijela RTRS „na pitanje ‘kog bi kandidata izabrali da su izbori danas’, 44,1 odsto anketiranih reklo je da bi glasalo za Milorada Dodika, dok bi njegova protivkandidatkinja Јelena Trivić dobila 32,1 odsto glasova. Nasuprot tome, dodaje se, Radislav Јovičić bi imao samo 4,1 odsto“.

Konstatuje se i kako bi Dodik imao i veću podršku kada bi u trci učestvovali samo on i kandidatkinja PDP. Kada je riječ o strankama, prema tom istraživanju, najveću podršku dobio bi Dodikov SNSD. 

Zanimljivo je da se ističe da birači smatraju da su glavne Dodikove prednosti „njegova nacionalna opredijeljenost, sposobnost i iskustvo, kao i odlične liderske vještine i harizma“. Njegovoj protiv kandidatkinji pripisuju „nesposobnost i aroganciju“. 

Osim navedenog o ovom istraživanju ništa nije poznato. Niti osnove – za koga je rađeno, na kojem uzorku, kada i uz kakvu strukturu ispitanika.

Edin Forto, lider Naše stranke, je u jeku kampanje na svom Twitter profilu objavio rezultate „relevantnog istraživanja“ popularnosti kandidata za Predsjedništvo BiH koje značajnu prednost daje pojedincu kojeg je podržala njegova politička opcija – Denisu Bećiroviću. 

Fortinu objavu prenjeli su Dnevni avaz, portal Sarajevska sehara i drugi mediji. Portal Slobodna Bosna takođe prenosi Fortin tweet, ali navodeći kako „Forto nije objavio koja je agencija ili udruženje radilo anketu, odnosno istraživanje, te nije pojasnio ni metodologiju kojom je vršeno istraživanje, kao ni na šta se tačno odnose izneseni procenti budući da se Komšić takmiči za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda“. 

Na upit o detaljima ove ankete nije odgovoreno iz Naše stranke, a na pitanja o izbornim anketama koje su rađene za njihove potrebe i koje su eventualno procurile u javnost nisu odgovorili ni iz Socijaldemokratske partije, PDP-a i SNSD-a. 

 

Kome služe predizborna istraživanja?

Važno je razlikovati i kojoj od javnosti, stručnoj ili opštoj, je objava istraživanja namijenjena. To kaže Julijan Komšić menadžer u sarajevskoj kancelariji agencije „Ipsos“. 

„U društvima nerazvijene demokratske pa i opće kulture kakvo smo mi, često se vode kratkoročnim interesima ili nemaju dovoljno stručnosti pa se rezultati istraživanja banaliziraju i pogrešno – slučajno ili namjerno – interpretiraju. U tom kontekstu bi istraživanja mogla i trebala postati relevantnija, kada ih stručna javnost prestane zloupotrebljavati“, rekao je Komšić.

Komšić navodi da uz prikaz rezultata odgovor na neko pitanje mora prikazati i veličina uzorka na kojoj je analiza urađena, kao i ciljna grupa, metodologija i vrijeme istraživanja. 

„To je minimum. Ukoliko nema toga mislim da niti jedan ozbiljni medij ne bi trebao objaviti bilo kakva istraživanja niti bi bilo koja ozbiljna agencija sebi trebala dopustiti da se njene analize objave bez tih pratećih metodoloških podataka“, tvrdi Komšić o dodaje kako je „poplava istraživanja“ normalna pojava u vrijeme izbora. 

Ipak smatra da je pogrešno što mnogi misle da se istraživanjima može utjecati na tok i rezultate izbora, jer ta pretpostavka „nikada nije ničim nije dokazana“. „Njima se često manipulira iz ove pogrešne premise“, napomenuo je.

Razlog zbog kojih mediji objavljuju ankete su, vjeruje Dino Đipa, klikovi, čitanost ili citiranost, ali osim toga, prema njegovom mišljenju, mogao bi biti i uticaj na birače.

„Nekorektni političari, nekorektni mediji kao što upotrebljavaju ispitivanja javnog mnijenja, tako ih često zloupotrebljavaju. Međutim, znam sa sigurnošću da većina političkih partija u Bosni i Hercegovini koriste usluge profesionalnih agencija za ispitivanje javnog mnijenja, ali ti rezultati vrlo rijetko procure u javnost. Znači da su političke partije dovoljno zrele da ih zanima prije svega stvarno stanje na terenu, a ne neka manipulacija“, objašnjava on, napominjući da je utvrđeno da objavljivanje bilo kakvih rezultata ispitivanja javnog mnijenja sigurno ima efekat na jedan broj neodlučnih birača.

Aida Crnovršanin Ganović, psihologinja kaže kako je nesumnjivo da mediji oblikuju stav ljudi prema različitim pitanjima, pa vjeruje da je isto i prema političkim strankama. I u ovoj kampanji, ističe, svjedičili smo pomalo navijačkom stavu određenih istraživačkih agencija, instituta koji, „kao da su bili plaćeni da navijaju za neku stranu“. 

„Puno je tu varijabli koje bi mogle da utiču na to kako je provedeno neko istraživanje, a da to oblikuje javno mišljenje, oblikuje. Mediji utiču na ljude svojim velikim naslovima u  ‘prema anketi, 48 odsto je, za određenu partiju’, pa onda vi kažete sebi zašto da se borim za neke druge političke partije, kad ova svakako pobjeđuje“, kaže Crnovršanin-Ganović ističući da mediji često nameću i narativ kojih se birači drže pri odlučivanju. 

Za istraživanje koje je radila Agencija „Metrics“, Dino Đipa kaže da se može govoriti o političkom karakteru ankete, „jer su rezultati istraživanja korišćeni u kontekstu političkih razgovora“. U jednom dijelu odgovora spori i uzorak ankete. 

„Nisu dati neki detaljni podaci o metodologiji uzorkovanja osim veličine uzorka. Vrlo je problematičan podatak da u uzorku ispitanika imate  njih 25% koji žive na selu. To se, striktno govoreći, ne slaže sa podacima iz zadnjeg popisa gdje čak 58% populacije Bosne i Hercegovine živi na selu. Dakle, s obzirom na ovu varijablu, ovo je vrlo nereprezentativan uzorak“, istakao je, uz ostalo Đipa. 

Nešto veću pažnju, kaže, zaslužuje istraživanje „Faktor plusa“ kao „relativno poznate i reputabilne agencije“ sa istraživanjem na relativno velikom uzorku. 

„Problematično je to što ništa detaljno nije objavljeno vezano za metodologiju istraživanja. Sumnju na tendenciozno objavljivanje rezultata ovog ispitivanja javnog mnjenja baca izbor pitanja za koje su objavljeni rezultati. Vrlo čudan izbor moram reći“, istakao je Đipa. 

Mnogo kraći komentar imao je na istraživanje mađarske fondacije. 

„Nema se šta komentarisati. Ne nude se nikakvi detalji o sprovedenoj metodologiji i o organizaciji koja je zapravo  sprovela istraživanje. Vrlo nepouzdano“, kratko je komentarisao Đipa ističući da je opšti utisak da se većina „istraživanja“ koja je procurila u javnost ne može smatrati dovoljno transparentnim da bi se donio stručni sud.

Mediji mogu izazvati efekat priklanjanja pobjedniku

Osim agencija i političkih partija u istraživanju javnog mnjenja u izbornoj kampanji učestvovali su i mediji. Na svojim internet platformama ili u okviru svojih programa, brojni su organizovali ankete kojima su pitali posjetioce o političkom opredjeljenju. Takve ankete bile su otvorene najčešće nekoliko sati, građani su mogli odgovoriti na pitanje kojem kandidatu ili listi bi dali svoje povjerenje, a medij im je, zauzvrat, najčešće nudio garanciju anonimnosti odgovora. Rezultati osim broja ispitanika i popularnosti kandidata ili političkog subjekta na određenom portalu, ništa drugo ne prikazuju. 

Na samom početku kampanje takvo istraživanje proveo je portal Klix.ba pitajući svoje čitaoce kojem od kandidata za državno Predsjedništvo bi dali povjerenje. Ovaj portal na kraju ankete istakao je bitnu napomenu: „Rezultati ankete ne odražavaju cjelokupnu sliku javnog mnijenja, već isključivo stavove čitatelja Klix.ba“. 

Televizija Face je u okviru „Centralnog pitanja“, anketirala građane o izboru članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine. 

Sličnu anketu proveo je i portal bez impressuma, Otvoreno.ba sa pitanjem „Ko će biti novi predsjednik/ca?“ Zanimljivo, na tu anketu moguće je i sada odgovoriti, nakon što su izbori sprovedeni, a odgovore je moguće dati više puta sa jednog računara ukoliko se anketi pristupi sa putem drugog web pretraživača. 

Portal Zenit.ba pitao je čitaoce kojoj od kandidatskih lista za Skupštinu Zeničko-dobojskog kantona će dati povjerenje. 

Uredništva portala Klix.ba i Otvoreno.ba, na kontakte koji su istaknuti na stranicama, pitali smo o njihovim motivima i očekivanim efektima izrade ovakvih anketa, ali odgovor nismo dobili. 

Profesor Siniša Atlagić sa beogradskog Fakulteta političkih nauka kaže kako ovakva istraživanja medija ne djeluju kao da su provedena sa ciljem da građanima ponude osnov za racionalno odlučivanje. 

„Ova istraživanja ne koriste reprezentativni uzorak, već je riječ o mnjenju ljudi koji prate konkretne medije. Dakle, u konačnom rezultatu imamo značajno zakrivljenje u skladu sa ideološkim preferencijama korisnika datog medija. Dakle, cilj je persuazivnog karaktera, da se pokušaju ubijediti građani da glasaju za favorizovanu političku opciju“, rekao je Atlagić koji uz ostale predaje i na predmetu političko komuniciranje. 

Ovakav sadržaj bi, ističe on, kod birača čiju medijsku konzumaciju ne odlikuje naročita raznovrsnost i kod kojih ne postoji razvijena partijska identifikacija moglo da izazove tzv. bandwagon effect, odnosno efekat priklanjanja pobjedniku.

„U ovom slučaju to bi bio željeni pobjednik korisnika sadržaja konkretnog medija. S obzirom na to da izborne kampanje u cjelini nemaju preveliki uticaj na ishod izbora (polazeći od toga da većina birača ima razvijenu izbornu odluku prije otpočinjanja izborne kampanje), ovakva “istraživanja” ne bi trebalo da imaju preveliki uticaj na ishod glasanja ukoliko nije riječ o “tijesnim” izborima, odnosno onima u kojima bi relativno mali broj glasova mogao da odnese prevagu“, zaključio je Atlagić.

Profesor sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjaluci Aleksandar Bogdanić koji se bavi teorijom komuniciranja, ali i poljem istraživačkih metoda ističe kako bi i mediji, ukoliko rade ankete, trebalo da se koriste mjerilima kojima se služe istraživački instituti ili agencije, te da ankete koje se sprovode na portalima najčešće ne ispunjavaju takva mjerila. 

Ističe, kako nekada pouzdane ankete građanima mogu da pomognu pri glasanju, pogotovo u političkim sistemima poput bosanskohercegovačkog koji ne poznaje drugi krug izbora za pojedinačne funkcije, kakve su one u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i Palati Republike Srpske. 

„Postoji dosta rasprava i istraživanja na tu temu, ali nema nedvosmislenih dokaza da ankete zaista i utiču na konačni izbor građana. Najveći broj glasača je obično već opredjeljen prije same kampanje. Teoretski, u slučaju da postoji značajan broj neopredjeljenih glasača, takve ankete bi možda mogle imati nekog uticaja na neke od njih“, kaže Bogdanić. 

Psihologinja, Aida Crnovršanin Ganović smatra da su građani skloniji da, zbog prethodnog iskustva sa političkim subjektima, odustanu od političke borbe ukoliko shvate da opcija kojoj ne pripadaju vodi, tak stav, kako kaže proizilazi, uz ostalo, i iz manjka kritičkog razmišljanja. 

Profesor Bogdanić podvlači kako uvijek treba imati na umu i kakav medij objavljuje kakvu anketu, odnosno da li anketa favorizuje određenu političku opciju i da li se ta favorizacija podudara sa političkom opcijom koju uglavnom promoviše medij koji je anketu kreirao ili ju je prenio. 

Ako medij, kako kaže, podržava određenu političku stranku ili koaliciju, onda je vjerovatno cilj objave takvih istraživanja podrška u kampanji stranke ili koalicije ili onome što se u komunikologiji naziva „samoostvarivim proročanstvom“. 

Njegov kolega Ljubomir Zuber, profesor političkog komuniciranja iz Banjaluke konstatuje kako u izbornim kampanjama dominira političko ubjeđivanje, te kako to valja imati u vidu i prilikom razgovora o kvalitetu anketa i motivima za njihovu izradu. 

„Važno je napomenuti da nemaju svi ljudi istu količinu (sa)znanja o političkim procesima i upravo ta različitost i složenost političkih procesa ostavlja mogućnost da političari artikulišu nešto kao „opšti interes“ koji većina populacije samo preuzima kao „svoju ideologiju“, ističe Zuber, zaključujući da je u ispitivanju javnog mnjenja važno i saznanje ispitanika o aktuelnim političkim zbivanjima, kao i iskrenost ispitanika. 

Dosta toga se, prema njegovom mišljenju, dešava na iracionalnom nivou uz djelovanje medija koji su izgubili svoj osnovni identitet i otvoreno se priklonili političkim opcijama kao njihova „produžena ruka“ ili bolje reći propagandna mašinerija“.

„Medijima istraživanja javnog mnjenja služe praktično kao informacija koju objavljuju selektivno, opet, u skladu sa opcijom za koju rade“, rekao je Zuber. 

Pitanje je u kojoj mjeri gledaoci, slušaoci i čitaoci, razmišljaju o motivima autora medijskog sadržaja prilikom njegove konzumacije. Na tom primjeru se posebno važnom pokazuje medijska pismenost koja bi se morala njegovati još od najranijeg uzrasta – od osnovne škole u čijem programu je, u pravilu ili potpuno odsutna ili zastarjela. 

Članak je nastao na osnovu monitoringa online sadržaja tokom Općih izbora 2022, koji provodi Mediacentar Sarajevo.





Source link

- Reklama -
spot_imgspot_img
spot_imgspot_img
RELATED ARTICLES

Most Popular

%d bloggers like this: