Thursday, December 8, 2022
HomeVIJESTI"Kako njemački diplomat ugrožava bh. demokraciju"

“Kako njemački diplomat ugrožava bh. demokraciju”

- Reklama -


Ne prestaju se nizati reakcije na odluku visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta da u izbornoj noći nametne izmjene izbornog zakonodavstva i amandmane na Ustav Federacije BiH. Pored zahtjeva za ocjenu ustavnosti nametnutih odluka pred Ustavnim sudom BiH, reakcije europskih parlamentaraca i brojnih domaćih političara, politički analitičari upozoravaju kako bi rezultati ove intervencije mogli dodatno učvrstiti sposobnost onih koji su najodgovorniji za katastrofalnu socioekonomsku situaciju u zemlji, te uvjeriti ono malo preostalih bh. građana u zemlji da im je oduzeta mogućnost promjene. Kao jedna od mogućnosti izdvaja se i obaranje odluke visokog predstavnika pred Ustavnim sudom što bi, kako je navedeno u političkoj analizi, nanijelo “nepopravljiv udarac” Schmidtovom kredibilitetu.

Opširni tekst politologa Jasmina Mujanovića pod naslovom ‘Kako njemački diplomat ugrožava bh. demokraciju‘ između ostalog opisuje kompleksnu ustavnu strukturu u zemlji uvedenu Dejtonskim mirovnim sporazumom, te podjelu vlasti, kako je navedeno, duž etno-sektaških linija između tri konstitutivna naroda u zemlji od oko tri miliona stanovnika, koja ima 14 različitih vlada i stotine ministara, od kojih su gotovo svi imenovani “ na eksplicitnoj sektaškoj osnovi”.

Na vrhu ove nevjerojatne strukture nalazi se Ured visokog predstavnika (OHR), međunarodno imenovani diplomat koji služi kao konačni autoritet u provedbi Dejtonskog sporazuma i stoga također kao glavni tumač bosanskog ustavnog prava”, pojašnjava autor.

- Reklama -

Osvrnuvši se na Opće izbore održane 2. oktobra, čiji rezultati još nisu konačno potvrđeni, Mujanović navodi kako je po prvi put u historiji zemlje član multietničkog lijevog SDP-a Denis Bećirović osvojio mjesto u tročlanom državnom Predsjedništvu iz reda bošnjačkog naroda, pobjedivši lidera SDA Bakira Izetbegovića, čija je stranka ipak osvojila iznenađujuće dobre rezultate na parlamentarnom nivou. Bećirovićev bivši kolega, sadašnji lider DF-a Željko Komšić pobijedio je u utrci za mjesto iz reda hrvatskog naroda, što je izazvalo reakciju HDZ BIH, koji je s druge strane osvojio dobre rezultate na parlamentarnom nivou. Njihovi partneri u SNSD-u, dodaje Mujanović, uspjeli su, još jednom, otkloniti izazove marginalno umjerenijih srpskih stranaka u entitetu Republika Srpska.

Autor teksta dolazi do centralne teme teksta a to je odluka o nametanju izmjena Izbornog zaakona BiH i Ustava Federacije BiH, koju je u izbornoj noći donio visoki predstavnik Christian Schmidt.

Bio je to izuzetan trenutak. Čak i dok je BiH bila preplavljena timovima za praćenje izbora iz cijelog svijeta, uključujući visoka izaslanstva iz SAD-a i EU, visoki predstavnik je mijenjao izborne zakone u zemlji. U bilo kojoj drugoj zemlji takav bi se događaj smatrao de facto pučem. Promatračke misije doista su bile nezadovoljne, a brojni visoki članovi Europskog parlamenta izdali su izjave kritikujući Schmidta zbog tog poteza, koji su vidjeli kao izopačenje demokratskog procesa u zemlji”, navodi autor teksta.

Iz OHR-a su kazali kako je primarna svrha intervencije bila “deblokada” entiteta Federacija BiH.

Naglasili su uključivanje skupa mjera funkcionalnosti koje ograničavaju, ali ne i potpuno uklanjaju izglede za opstrukcionističke aktivnosti od strane HDZ-a. Ali najznačajnija izmjena zakona odnosila se na proširenje klubova triju konstitutivnih naroda u Domu naroda i izmjenu njihove uloge u imenovanju predsjednika entiteta, koji je ključni akter u procesu formiranja vlade, kako bi se ojačao HDZ-ova dominacija u domu”, ističe Mujanović.

Pozivajući se na pojašnjenja analitičara Bode Webera i Kurta Bassuenera iz organizacije Democratisation Policy Council, autor pojašnjava kako je primarni učinak zakona podizanje cenzusa potrebnog za imenovanje kandidata za predsjednika Federacije sa šest od 17 članova (35,3%) na 11 od 23 člana (47,8%).

Dodaje kako kritičari promjena strahuju da će većina novih članova hrvatskog kluba biti izvučena isključivo iz političkog središta HDZ-a, što znači da će joj, bez obzira na to koliko loše stoji stranka u multietničkim regijama zemlje, njena baza osigurati stalni, stisak poput škripca nad entitetom Federacije. Također, naglašava, zbog njihove bliske suradnje sa SNSD-om postoji i zabrinutost da će HDZ sada moći (ne)izravno i trajno kontrolirati i formiranje vlasti na državnom nivou.

Ako je cilj doista bio ‘funkcionalnost’ entiteta Federacija BiH, nejasno je zašto visoki predstavnik nije jednostavno nametnuo samo te izmjene funkcionalnosti, ostavljajući izabranim dužnosnicima u zemlji da se slože oko novog formata Doma naroda. Ako je protuargument da su te prilike već bile pružene godinama (a jesu), to još uvijek ne uzima u obzir činjenicu da je nova parlamentarna skupština upravo izabrana, s malim, ali značajnim povećanjem broja kredibilnih reformističkih zakonodavaca. OHR im je oduzeo priliku da mijenjaju zakonodavne institucije i izborne procese vlastite zemlje”, upozorava autor, i dodaje kako su bh. građani glasali prema jednom skupu pravila, ali će njihovi glasački listići biti tabelirani prema drugom skupu.

Osvrnuo se i na ulogu vlasti susjedne Hrvatske.

“Ako ovo nije dovoljno zapaljivo, dužnosnici hrvatske vlade, koji su godinama lobirali kod OHR-a, EU-a, NATO-a, Vijeća Europe, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) i pojedinih zapadnih prijestolnica da nametnu ove promjene po nalogu klijenata u HDZ-u, odmah su se oglasili na društvenim mrežama kako bi sebi čestitali na uspjehu u otimanju izbornog procesa u susjednoj zemlji, prije nego što su dodali da je ovo samo ‘prvi korak’ u širem projektu preoblikovanja BiH po uzoru na Zagreb”, dodaje Mujanović.

Što se tiče mogućih ishoda pomenutih dešavanja, kaže:

Promjene koje je nametnuo OHR su, na prvi pogled, toliko tehničke prirode da će većina javnosti vjerojatno teško shvatiti razmjere njihovog utjecaja. Jasno je da je glavni cilj uvođenja promjena dok su se glasovi prebrojavali bio da njihova puna snaga bude prigušena uzbuđenjem izazvanim rezultatima samih izbora. Bio je to zapravo svojevrsni pristup šoka i strahopoštovanja putem diplomatske odluke. U tom smislu, napor je bez sumnje bio uspješan. Međutim, od tada je Komšić hitno podnio zahtjev Ustavnom sudu BiH kako bi se ocijenila zakonitost promjena koje je nametnuo visoki predstavnik. Ako sud odlučuje na temelju presedana, trebao bi poništiti zakon na temelju diskriminacije. Hoće li i kada to učiniti, ostaje otvoreno pitanje. Ako sud ipak presudi protiv Schmidta, udarac njegovom kredibilitetu bio bi nepopravljiv“.

 

Naglašava kako je glavna međunarodna institucija u zemlji intervenirala kako bi “dodatno učvrstila sposobnost nacionalističke oligarhije, onih koji su najodgovorniji za katastrofalne socioekonomske uvjete u zemlji, da vladaju i pljačkaju”, te kako u strukturalnom smislu opasnost onoga što je Schmidt učinio je da uvjeri ono malo preostalih bh. građana da im je oduzeta i ideja promjene.

“Ako to na kraju bude dugoročni ishod intervencije OHR-a, onda će i ovdje međunarodnu zajednicu mnogi bh. građani vidjeti kao osobu koja je implicitno ispunila plan najekstremnijih elemenata u ovom društvu: onih srpskih i hrvatskih nacionalista koji žele da BiH u potpunosti nestane ili da barem većina njezinih naroda i historijske zemlje bude podijeljena između Zagreba i Beograda, što je i bio njihov cilj u većem dijelu ratnog razdoblja”, zaključuje autor.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad





Source link

- Reklama -
spot_imgspot_img
spot_imgspot_img
RELATED ARTICLES

Most Popular

%d bloggers like this: