Saturday, March 25, 2023
spot_img
HomeVIJESTIKako se BiH bori protiv trgovine ljudima?

Kako se BiH bori protiv trgovine ljudima?

- Reklama -


Prema procjenama UN-a svake godine u svijetu se trguje sa 4 miliona ljudi. No po statistikama Međunarodne organizacije rada čak 26 miliona ljudi u svijetu izloženo je trgovini s ciljem radne eksploatacije. Najčešći je to oblik trgovine ljudima i u BiH, pored seksualne eksploatacije. Tokom prošle godine u BiH identifikovano je 56 žrtava trgovine ljudima. Kako BiH kažnjava trgovce ljudima i koji su još načini kontrolisanja odnosno suzbijanja ovakvog vida kriminala?

Od 2009. do kraja prošle godine na bh. sudovima vođeno je 118 predmeta trgovine ljudima a kaznena politika, nakon njihovih analiza, ocijenjena je u najmanju ruku kao blaga. Nerijetko budu osuđeni samo oni na čelu većih kriminalnih organizacija. I uglavnom se radi o kaznama ispod zakonskog minimuma.

Kao u poznatom slučaju Zoletić i ostali protiv Azerbejdžana pred Evropskim sudom za ljudska prava koji je u prošlogodišnjoj presudi utvrdio da su bh. radnici bili žrtve trgovine ljudima. No, Sud BiH je u istom predmetu oslobodio 11 osoba a kaznio tek 3, sa uslovnom do godinu i 9 mjeseci. U međuvremenu, bilježi se sve više slučajeva hapšenja onih koji takva djela obavljaju.

- Reklama -

“U zadnjem periodu od dva mjeseca čini mi se da je Granična policija je imala 20 intervencija. Imali smo primjere gdje su uhapšeni državljani Hrvatske, Srbije, također i državljani Afganistana, Alžira i država koje su izvor migracija”, kazao je Safet Mušić, stručnjak iz oblasti sigurnosti.

Prepreku u određenom smislu predstavlja i veliki broj policijskih agencija. Postojanje njih čak 17, ostavlja, kažu stručnjaci, nejasne nadležnosti, te probleme u međusobnoj saradnji. Pomoć nudi Granična policija EU kroz novi sporazum sa Frontexom. Onaj parafirani krajem 2018. nije stupio na snagu jer ga nije odobrio jedan od tadašnjih članova Predsjedništva BiH, Milorad Dodik koji je taj sporazum nazvao “destruktivnim po vitalni interes Republike Srpske”. No, iz državnog ministarstva sigurnosti kažu, novi sporazum od velike je koristi za BiH, jer bi omogućio FRONTEX-ovom osoblju i izvršne ovlasti.

“Mislim da je uloga Frontexa odnosno Evropske obalne granične straže veoma važna u upravljanju migracijama u cijelom regionu i da angažovanje Frontexa može sigurno doprinijeti da to mnogo efikasnije radimo. Ministarstvo sigurnosti je dobilo prijedlog teksta novog sporazuma sa Frontexom, on je trenutno u proceduri prikupljanja mišljenja svih nadležnih institucija”, kazao je Samir Rizvo, pomoćnik ministra sigurnosti BiH.

Uglavnom su osobe koje su se bavile ovakvim krivičnim djelima imale bh. državljanstvo ili dvojno sa državama u okruženju. No sve češće su u to uključeni i strani državljani. U takvim slučajevima, posebno je važna regionalna saradnja.

“Najveći je problme edukacija zaposlenih instrukcije za postupanje, saradnja sardnja kao što sam rekla, pravovremeno reagovanje, preduzimanje preventivnih mjera, Akcioni planovi, instrukcije za postupanje u konkretnim situacijama”, kazala je Biljana Dulović, Uprava policije Crne Gore.

U KS, gdje je već godinama problem trgovina posebno djece u svrhu prosjačenja, sada poseban izazov predstavljaju djeca migranti. Ali je važno, kažu nadležni, da se mjenja svijest o takvoj djeci i javnosti ali i profesionalaca.

“Profesionalci postaju svjesniji da djeca na ulicama KS jesu potencijalne žrtve trgovine ljudima, da među njima sigurno ima djece koje su žrtve trgovine i negdje profesionalci polako preuzimaju, poduzimajući korak po korak, aktivnosti na planu identificiranja prijavljivanja i naravno zajedničke participacije. koja je svakako bitna kad je riječ o procesuiranju”, kazala je Mirsada Poturković, KO KS za borbu protiv trgovine ljudima.

Nedostaje i efikasnosti u oduzimanju imovine stečene takvim krivičnim dijelima. Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala navela je kako krijumčari na Zapadnom Balkanu zarade preko 50 miliona eura godišnje od ovog posla. No, prema informacijama koje imaju EUROPOL i ostale agencije, taj iznos je mnogo veći. Samo u BiH u polugodišnjoj zajedničkoj akciji utvrđeno je da je ostvareno preko 20 miliona eura dobiti za krijumčare migranata.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad





Source link

- Reklama -
spot_imgspot_img
spot_imgspot_img
RELATED ARTICLES

Most Popular