Groznica nije nužno nešto nepoznato – svatko je iskusio visoku temperaturu u životu, najčešće izazvanu zarazom bakterijama ili virusima (pozdrav gripi). Ipak, s početkom pandemije koronavirusa većina nas se počela pitati što točno vrijednosti na termometru znače i kad bismo se trebali zabrinuti.

Simptomi zaraze koronavirusom uključuju glavobolju, grlobolju i začepljen nos, kao i povišenu temperaturu. Analiza podataka iz travnja prošle godine na uzorku od 17.515 oboljelih od koronavirusa pokazala je da gotovo 80 posto odraslih i 46 posto djece ima povišenu temperaturu nakon zaraze ovim virusom, piše Health. Među odraslima koji su dobili povišenu temperaturu, 14.7 posto imalo je vrlo visoku groznicu (39 stupnjeva ili više).

Važno je naglasiti da neće svi oboljeli od covida dobiti groznicu, kao i to da neće svi koji imaju groznicu biti pozitivni na koronavirus. Ipak, to je vrlo čest simptom.

Šta se tačno računa kao groznica?

Prema izvorima iz američke Nacionalne knjižnice za medicinu, groznica je u teoriji tjelesna temperatura koja je viša od normalne. Normalna tjelesna temperatura razlikuje se od osobe od osobe, ali generalno ostaje u okvirima od oko 37 stupnjeva.

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) groznicom smatra temperaturu od 38 ili više stupnjeva. I dok je jednostavno očitavanje temperature najbolji dijagnostički alat, CDC također navodi da se groznicu može dijagnosticirati ako osoba djeluje vruće na dodir, izjavila je da se osjeća kao da ima groznicu (moguće sa zimicom) izgleda zarumenjeno ili ima staklast pogled.

Dr. Jill Grimes, liječnica obiteljske medicine, dodaje da postoje i različiti rasponi groznica, od kojih su neki ozbiljniji od drugih. Mala groznica, na primjer, termin je koji se koristi za opis tjelesne temperature iznad normalne, ali ispod praga za groznicu. “Tu otprilike govorimo o 37 do 38 stupnjeva”, kaže Grimes, dodajući da se u tim slučajevima ne radi o “pravoj groznici.”

“Općenito, kad liječnici čuju da imate temperaturu iznad 38,3 stupnjeva, tada vas pozornije pregledavaju, tražeći infekciju,” objašnjava. Američka Akademija obiteljskih liječnika dodaje da se temperature od 38,5 stupnjeva naviše smatraju visokima i mogu upućivati na potencijalno opasnu infekciju, što znači da je pacijentu potrebna hitna liječnička pomoć.

Zašto dolazi do groznice i kako ona izgleda?

Važno je napomenuti da groznica nije bolest sama po sebi, već znak da se vaše tijelo pokušava boriti protiv bolesti ili zaraze, napominju izvori iz američke Nacionalne knjižnice za medicinu. Virusi i bakterije koji izazivaju infekcije dobro uspijevaju u ljudskom tijelu pri normalnoj tjelesnoj temperaturi. Groznica je rezultat pokušaja vašeg tijela da ubije patogen tako što od vašeg tijela stvara okoliš u kojem on ne može preživjeti. Groznice također aktiviraju vaš imunološki sustav, što je još jedan pokušaj ubijanja patogena.

Groznica se manifestira na različite načine ovisno o njenoj ozbiljnosti, kaže dr. Matthew Mintz iz Marylanda. “Osjećaj vrućine, zarumenjenost, hladnoća, zimica, bolovi u tijelu – sve su to uobičajeni simptomi, ali neće svaki pacijent imati baš sve od njih”, govori dr. Mintz, dodajući da groznice također mogu biti ciklične, što znači da temperatura raste i para. Kad vam se tjelesna temperatura spusti, moguće je da ćete se početi znojiti.

Ipak, priča oko groznica može se i zakomplicirati, pogotovo kad govorimo o koronavirusu: u slučajevima drugih virusa, kao što je virus gripe, postoji kratak period od ulaska virusa u tijelo do pojave simptoma kao što je groznica – to je obično znak da trebate ostati kod kuće dok se ne oporavite.

Kad govorimo o covidu, potrebno je malo više vremena da tijelo prepozna zarazu. “Kad se zarazite koronavirusom, neki simptomi među kojima je i groznica, neće se pojaviti odmah, već u prva dva tjedna, a prosjek je između četiri i šest dana”, upozorava dr. Mintz. “To znači da možete biti zaraženi koronavirusom danima i potencijalno širiti zarazu jer ne znate da ste bolesni.”

Dr. Mintz dodaje da ponekad groznica nije među prvim simptomima zaraze koronavirusom, a ponekad se ne pojavi uopće: neki pacijenti će početi kašljati danima prije nego dobiju groznicu, a neki će biti potpuno asimptomatski.

Kako liječiti groznicu?

U većini slučajeva, blago povišena temperatura nije znak za uzbunu. “Općenito, povišena temperatura sama po sebi nije razlog da odrasla osoba hitno traži liječničku pomoć, osim ako je viša od 39 stupnjeva ili ju osoba ne može sama spustiti dan ili dva”, kaže dr. Grimes.

Prema izvorima Nacionalne knjižnice, svatko tko ima groznicu morao bi odmarati i piti mnogo tekućine. Lijekovi nisu potrebni za blago povišenu temperaturu, ali ako uz temperaturu imate i bolnu glavobolju, ukočen vrat ili vam je teško doći do daha, trebali biste posjetiti doktora.

Pri groznicama od 39 stupnjeva ili više, možete uzeti acetaminophen, ibuprofen ili aspirin za spuštanje tjelesne temperature. Ako ti lijekovi ne pomognu i temperatura vam prelazi 39,5 stupnjeva, liječnička pomoć bi vam mogla biti potrebna.

Što se tiče konkretno zaraze koronavirusom, vaša tjelesna temperatura ne može vam sama za sebe biti znak da ste zaraženi; ali, ako imate neke druge česte simptome (suhi kašalj, umor, probavne probleme) ili patite od težih simptoma (poteškoće s disanjem, pritisak u prsima, zbunjenost, ne možete ostati budni ili su vam usne i nokti dobili plavu ili sivu boju), važno je da kontaktirate svog liječnika i testirate se. Ako ste zabrinuti jer mislite da ste se zarazili, trebali biste odmah ući u samoizolaciju. Važno je, ako dobijete pozitivan test, slušati upute doktora, koje uključuju samoizolaciju, praćenje simptoma i traženje pomoći ako vam se stanje pogorša.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad





Source link

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime