Da se ministar unutrašnjih poslova jedne zemlje susreće sa ministrom spoljnih poslova druge zemlje dosta je neobično, a baš takav neuobičajen susret najavila je Rusija za ponedjeljak, kada bi u Moskvi ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov trebalo da primi ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina. Poseban začin ovom susretu daju i otvorena rusofilija srpskog ministra a još više vrlo složen poltički i geopolitički trenutak.
Ruski ministar spoljnih poslova početkom ljeta nije mogao da dođe, kako se najavio, u Srbiju – susjedi Srbije zatvorili su nebo za Servgeja Lavrova. Kraj je ljeta a iz Mosvke nova najava – Lavrov će se sastati u Moskvi, ali ne sa kolegom Nikolom Selakovićem, već sa ministrom unutrašnjih poslova. I to je svakako neuobičajeno.
„Sigurno nije uobičajeno od kad je počela ruska invazija na Ukrajinu da se ide na noge ruskom ministru spoljih poslova“, kaže Suzana Grubješić iz Centra za spoljnu politiku.
Zapravo, nijedan ministar nijedne zemlje na evropskom kontinentu nije otišao od februara u Moskvu. Invazija Rusije na Ukrajinu daje kontekst posjeti, ali nije jedini u ovom trenutku.
„Vjerovatno je težište razgovora i ove posete na pitanju Kosova i na ovom aktuelnom kontekstu i ja bih rekao, učešća stranog faktora u svemu tome, pozicije Srbije i Rusije na neki način i pitanje njihovih odnosa, ali i bebzednosna dimenzija koja postaje više nego aktuelna vezano za Kosovo. Jače angažovanje američke strane je sigurno povod za određeno angažovanje i ruske strane i u tom svjetlu treba gledati i tu posjetu i razgovore koji će se voditi“, govori diplomata Zoran Milivojević.
Rusija ima pravo veta u Savjetu Bezbjednosti i do sada ga je upotrebljavala da zaštiti interese Srbije po pitanju Kosova. No u posljednje vrijeme učestalo kritikuje brisleski dijalog i predlaže da se pitanje vrati u nadležnost UN-a. Istovremeno, presedan Kosova Kremlj koristi i da objasni aneksiju Krima a onda i okupiranje Donbasa.
„Kosovo im je zgodan primjer kako ne treba raditi, kako se ne treba ponašati, ali koriste ga za spostvene interese, a mislim da interes Srbije leži u pronalaženjenu održivog i prihvatljivog rješenja, kompromisnog rješenja upravo sa vlastima u Prištini ali i sa albanskim narodom u cjelini“, smatra Grubješić.
Ministar Vulin se u prošlosti često sastajao sa ruskim zvaničnicima iz vojske, policije i službi bezbjednosti. Susret sa prvim bezbjednjakom Rusije Nikolajem Patruševim prošle godine porodio je optužbe ruskih opozicionara da je Patruševu predao transkirpte prisluškivanja opozicionara dok su bili u Beogradu – tvrdnja koja nije dokazana i koju je Vulin odlučno odbacio. Vulin je, pritom, jedan od otvoreno proruskih političara.
„U svakom slučaju je g. Vulin u političkom smislu pogodna figura za komunikaciju sa ruskom stranom u ovom trenutku, vezano kako za delikatnost situacije tako i za delikatnost tema koje se mogu otvoriti vezano za ovaj susret i za, ja bih rekao, njegovu funkciju. Puno stvari bi nam bilo jasnije kada bi znali na čiju inicijativu dolazi ovaj susret“, kaže Zoran Milivojević.
Na neostvarnu posjetu Lavrova Beogradu nije se u Evropskoj uniji i SAD gledalo blagonaklono. Sva je prilika da se reakcije na Vulinovu posetu Mosvki neće razlikovati. Interesantnije je međutim, kakvu to poruku Vulin nosi u Moskvu i sa kakvom će se vratiti.
