Tuesday, November 29, 2022
HomeVIJESTISlaven Raguž: Borimo se za prava Hrvata, a tek onda za čovjeka

Slaven Raguž: Borimo se za prava Hrvata, a tek onda za čovjeka

- Reklama -


Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke iz BiH, na HRT-u u emisiji Nedjeljom u 2 govorio je o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini te o skorašnjim izborima koji se održavaju.

Kako se živi u BiH te hoće li ta zemlja i dalje biti izvor političkih nestabilnosti?

“Hrvatski narod u BiH je neravnopravan, gaze nam se ljudska, građanska, politička prava, ukrali su nam medije, uništili gospodarstvo. Mi u BiH na HRT gledamo kao na našu televiziju. Bakir Izetbegović je personifikacija svega što se Hrvatima događa u BiH”, rekao je Slaven Raguž.

- Reklama -

“Neću mu dopustiti da kreira neku svoju povijest, on govori o tisućama branitelja Armije RBiH koji su ginuli za Hrvatsku, a 27 oficira BiH sudjelovalo je u agresiji na Republiku Hrvatsku”, naveo je.

Kazao je da je “desnije od HDZ-a” jer, kaže, HDZ je lijevo orijentirana stranka u BiH.

Život u Mostaru opisao je kao prelijep.

“Mostar je bio žrtva međunarodnih tortura, priglupih nametanja rashodovanih političara iz Austrije, Njemačke, Slovenije, koji su izmišljali razne zakone koji su išli na štetu Hrvata”, kazao je.

Rekao je i da Bosna i Hercegovina nije i nema odlike suverene države, iako one na papiru postoje.

“I misao visokog predstavnika jača je od ustava BiH. OHR je nametnuo 589 raznih izmjena zakona, od kojih je više od 300 išlo na štetu Hrvata”, kazao je.

Raguž je politiku međunarodne zajednice nazvao je poraznom.

Kao Hrvatu, političkoj osobi, u Mostaru mu nedostaje sve jer ne može birati svoje predstavnike, a za Mostar je rekao da je postao političko-marketinška paradigma u BiH.

“Mostar je jedina višenacionalna administrativna jedinica u BiH koja u potpunosti funkcionira, a to je i recept za BiH”, smatra.

Istaknuo je da nijedan član Hrvatske republikanske stranke (HRS) ne živi od politike, već se time bave zbog želje da mijenjaju društvo u kojem žive.

“Dvije su opcije – asimilirati se ili odseliti, a mi smo odabrali treću opciju – boriti se”, rekao je.

Uvjerio se da je više vjere i nade bilo u i nakon Domovinskog rata nego danas.

Primarni cilj HRS-a je vratiti čovjeku dostojanstvo čovjeku u BiH, da bude jednak pred zakonom.

“U Hrvatskoj postoji privid pravne države, a mi nemamo ni privida”, kazao je.

Za izborni proces tvrdi da je takav da će vladajućima biti lakše pokrasti izbore nego prije, a krađu će, kaže, spriječiti. Ustvrdio je da je izborni proces unazađen zahvaljujući međunarodnoj zajednici, čiji pripadnici “nemaju blage veze gdje su došli”.

“Za gaženje prava Hrvata kriva je prije svega međunarodna zajednica, institucija OHR-a koja je još početkom 2000-ih počela s dekonstituiranja hrvatskog naroda u BiH”, istaknuo je podsjećajući na slučajeve Hercegovačke banke i televizije Erotel.

No, odgovornost imaju i politički Hrvati koji djeluju u BiH.

“Od 2014. Hrvati obnašaju najviše pozicije u BiH, na svim ključnim mjestima – financije, pravosuđe, ministarstvo prometa, a te funkcije mogu postati instrument promjene u BiH”, ističe.

Za Željka Komšića rekao je da je zadnja osoba koja može govoriti o pravima Hrvata jer uzurpira “hrvatsko mjesto” u Predsjedništvu.

Izjavio je i da je “Željko Komšić ništa bez Dragana Čovića (predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora), a Dragan Čović ništa bez Željka Komšića te da su oni kao jin i jang”.

“HDZ živi od neravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH, a HRS živi da tu neravnopravnost riješi”, rekao je.

Na pitanje računa li na glasove Bošnjaka, odgovorio je negativno te istaknuo da se bori prije svega za prava Hrvata u BiH, a tek onda za čovjeka.

“Građanska država u BiH jednaka je radikalno bošnjačkoj državi. Izborni zakon je kozmetika, potrebno ga je mijenjati, BiH trebaju ustavne promjene”, poručuje.

Naglašava da 78 posto proračuna ide na servisiranje javne administracije u BiH, dok je prosjek u EU 17 posto.

Od tih 78 posto čak 2/3 ide u Sarajevo, kaže.

Rekao je i da je Slobodan Praljak za njega heroj, a Jadranko Prlić nije. Ne negira zločine HVO-a, srami ih se, ali za Haški sud kaže da je politički sud.

Za primjer je uzeo zločine Armije RBiH, rekavši da je “imala 331 koncentracijski logor na području ratnih događanja u BiH, a odgovora ni nalogodavaca tih zločina nema”.

“Zločine su radile sve tri vojske”, dodao je.

Ustvrdio je i da BiH ne zadovoljava niti jedan uvjet za ulazak u Europsku uniju, naglasivši da BiH nema ni funkcionalno pravosuđe ni funkcionalnu državu.

“Dok god će pokušavati napraviti državu dva naroda, srpskog i bošnjačkog, ona nikada neće ući u EU”, poručuje.

Za kraj je rekao da BiH ima nevjerojatan potencijal, i ljudski i gospodarski i turistički, koji ne samo da se iskorištava, nego se i zloupotrebljava.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad





Source link

- Reklama -
spot_imgspot_img
spot_imgspot_img
RELATED ARTICLES

Most Popular

%d bloggers like this: