Osuđeni na niže temperature na termostatima i vunene čarape, Evropljani se pripremaju za tešku zimu jer neće biti dovoljno plina iz Rusije, koja je invazijom na Ukrajinu prije šest mjeseci izazvala potres na energetskom tržištu.

Prvi na udaru bili su Latvijci, koji već od jula više nemaju ruskog plina, no znaju kako će prebroditi mjesece koji dolaze. „Cijene energije toliko su velike da smo se odspojili s gradskog vrelovoda i instalirali vlastiti bojler. To je jeftinije od zajedničke tople vode”, rekao je Juons Ratiniks, stanovnik gradića Rezekne, nedaleko od ruske granice.

Osim za Latviju, ventil za ruski plin već je zavrnut i za Bugarsku, Dansku, Finsku, Nizozemsku i Poljsku. Dotok plina prema drugima u Evropi sve je slabiji: u srpnju je bio oko 70 posto manji nego godinu dana prije, po nekoliko stručnjaka s kojima je AFP razgovarao.

Perspektiva hladnih radijatora i zatvorenih tvornica progoni vlade koje znaju da Vladimir Putin strateški koristi energetsko oružje. Manje isporuke podigle su cijenu plina u nebo, a prati je cijena struje jer mnoge termoelektrane rade na plin. Nafta je također bila poskupjela prije nego što je nedavno pojeftinila.

Rat je izazvao „prvu pravu svjetsku energetsku krizu u povijesti”, rekao je Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA). Europa je u epicentru krize.

Plin je toliko bitan – osobito u zemljama poput Njemačke čija teška industrija o njemu jako ovisi – da je izuzet iz evropskih sankcija, suprotno od ugljena (potpuni embargo) i nafte (postupni embargo).

Operacija termostat

Već uvelike smanjen dotok plina putem jako važnog plinovoda Sjeverni tok 1 između Rusije i Njemačke „fluktuirat će između ništice i 20 posto kapaciteta narednih mjeseci, što će prouzročiti recesiju u Evropi tijekom zime 2022./23.”, prognozira Matt Oxenford iz Economist Intelligence Unita.

U slučaju nestašice vlasti će prvo obustaviti opskrbu nekih poduzeća. U Francuskoj i Njemačkoj vlade upravo odlučuju koja će prvo biti žrtvovana. Ali i potrošači koji se griju ili kuhaju na plin također su pozvani na štednju energije, a Bruxelles traži od 27 država članica da za 15 posto smanje potrošnju plina.

Italija je proljetos pokrenula „Operaciju termostat” u cilju smanjenja grijanja i klimatizacije u školama i tijelima javne uprave. Tu inicijativu imitiraju Španjolska i Njemačka. U Njemačkoj je pokrenuta kampanja koja potiče smanjenje klimatizacije, davanje prednosti javnom prijevozu ili nabavu tuša koji manje troši vodu. Mnogi gradovi smanjili su temperaturu u bazenima i štede na javnoj rasvjeti. „Štedim energiju”, objasnila je Annette Kapaon, 70-godišnja umirovljenica u Berlinu. „Grijem samo prostoriju u kojoj boravim, druge samo toliko da se ne zalede”.

Ugljen i LNG

Francuska je zamrznula cijenu plina za kućanstva, no u Njemačkoj računi će kućanstvima porasti za nekoliko stotina eura na godinu.

Pred tešku zimu, centar za potrošače u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji nikada nije bio traženiji u 40 godina svojeg postojanja. „Bit će puno kućanstava koja neće moći platiti”, rekao je glasnogovornik centra Udo Sieverding.

Mnogi se raspituju o postavljanju solarnih ploča. No, navala je i na ugljen.

Francuska uvodi borbu protiv rasipanja, trgovine koje koriste klima uređaje zamoljene su da drže vrata zatvorenima. Radi se ubrzano i na tome da se pronađu alternativni izvore energije kao što su ukapljeni plin (LNG) i ugljen, koji međutim jako zagađuje okoliš. Francuska je tako privremeno odustala od zatvaranja jedne termoelektrane na ugljen i planira novi LNG terminal, što kritiziraju aktivisti za zaštitu okoliša. Terminal u Le Havreu u Gornjoj Normandiji trebao bi biti u funkciji od rujna 2023. godine.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad





Source link

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime