I pored brojnih upozorenja Bosni i Hercegovini da bi cyber napadi mogli postati sve učestaliji, nadležni i dalje ne pokazuju nikakvu volju za usvajanjem adekvatnih zakona. Nema ni želje da se više uloži u kapacitete za borbu protiv ove vrste kriminala. Za sada su na meti najčešće kompanije, ali prešlo se i na državne institucije. Istraga o cyber napadu na web stranicu Parlamenta BiH i dalje traje. Još uvijek nije poznato je li riječ o ranije najavljenim mogućim ruskim napadima.

Web stranica Parlamenta BiH, skoro dvije sedmice od hakerskog napada, i dalje nije u funkciji. Kao ni ostali elektronski i komunikacijski sistemi u zgradi. Ali se polako vraćaju u funkciju. Sve je, najvjerovatnije, kažu iz zgrade državnog parlamenta, počelo email porukom, čije otvaranje je pokrenulo proces ulaska virusa u sistem. No, štete, čini se bar za sada, nema.

“Imamo backup svih podataka, koliko nam je poznato ništa nije izgubljeno. Što se tiče naše reakcije na taj napad, ona je bila prema svim standardima poznatim. Ona je bila pravovremena. Isključili smo sistem, zatvorili ga od daljih oštećenja a svakako na drugima je, na istražnim organima, da se izvrši detaljan pregled”, kazao je Zlatko Vukmirović, Parlament BiH.

Detaljno se radi i na dobijanju odgovora na pitanje ko je i sa kojim ciljem ovaj napad izvršio.

Od nadležnih institucija čeka se signal da je ponovno pokretanje kompletnog sistema siguran posao. Do tada, u zgradi državnog Parlamenta poljepljena upozorenja radnicima – ne palite računare.

Stučnjaci kažu – bez sumnje ćemo i dalje biti predmet napada. Ovaj posljednji možda nije napravio štetu. No to ne znači da naredni neće.

“Doći do ličnih podataka građana BiH je sigurno kriminalo dijelo koje se itetako može zloupotrijebiti i upotrebljavati u dužem periodu radi obmanjivanja i ljudi i uništavanja njihovih podataka i svega ostalog”, kazao je Hamza Višća, vojnopolitički analitičar.

Ko god, kad god i kako god napao, BiH neće biti spremna. Bar ne uskoro. Jer za sada, jedino na nivou Republike Srspke postoji Odjel specijaliziran za cyber operacije. A tek nedavno je oformljen akademski CERT.

“U odsustvu CERT tima na državnom nivou, nastavljamo raditi kako bismo osigurali da je akademski CERT u stanju djelovati. Nažalost, u ovom momentu, zbog prirode i složenosti prijetnji, moram podvući hitnost toga da BiH krene naprijed sa povećanjem kapaciteta za cyber sigurnost na svim nivoima”, kazao je Susan E. Penks, v.d. šefice Misije OSCE u BiH.

No nadležnim, čini se, nije hitno. I dalje nema Zakona o informacijskoj sigurnosti niti o kritičnoj infrastrukturi ni na federalnom, niti na državnom nivou. Nema čak ni strategija. A upozorenja pristižu mjesecima. BiH bi se, govorili su čak i iz NATO-a, mogla naći na meti ruskih cyber napada tokom osjetljivog izbornog procesa. Na šta su u međuvremenu reagovali iz ruske ambasade.

“Slabe tačke zahtijevaju odgovarajući tretman i ispravljanje, a nikako ne njegovanje da se iskoriste kao alibi za mitske „napade”. Ne sumnjamo da Centar za komunikacije NATO-a, Ambasada SAD ili Delegacija EU u Sarajevu imaju stručnjaka koji će izvršiti napad na BiH kao i da označe ovaj napad kao da je proizveden u Rusiji”, navodi se u saopštenju Ruske ambasade.

Najčešća meta posljednjih hakerskih napada zabilježenih u BiH, ipak, kažu iz FUP-a, su kompanije. A najviše štete pretrpjele su one privatne, od kojih hakeri uglavnom traže novac kako bi vratili podatke. Brojka kompjuterskog kriminaliteta je enormno porasla. Za razliku od efikasnosti nadležnih u BiH u rješavanju ovog problema.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad





Source link

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime