Friday, January 27, 2023
spot_img
HomeVIJESTIŽrtve ratnih mučenja u RS: Logoraši teško ostvaruju svoja prava

Žrtve ratnih mučenja u RS: Logoraši teško ostvaruju svoja prava

- Reklama -


Žrtve ratnih mučenja u Republici Srpskoj traže produženje roka za ostvarenje svojih prava, koji je ograničen do novembra 2023.godine. Nadležno entitetsko ministarstvo u odbijenicama često navodi kako žrtve nemaju dokaze da potkrijepe svoje tvrdnje.

Fikreta smo u Kozarcu snimali kada je kretao u proceduru podnošenja zahtjeva za dobijanje statusa žrtve ratne torture.

“Izašao sam sa šest slomljenih rebara, sa vilicom prebijenom, nos mi je bio smrskan. Imam dosta posjedica i trauma posle logora.”, kaže Fikret Alić, logoraš, Prijedor.

Uprkos svemu, odbijen je…uz obrazloženje iz Grada Prijedora da “se iz navedenog ne vidi da je imenovani u periodu od 14.06.1992. do 13.08.1992. godine boravio u kako navodi Keratermu i Trnopolju, niti da je nad njim vršen bilo kakav oblik ratne torture.”

- Reklama -

I žalba Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite RS odbijena je. Niko ne zna koliko je ljudi koji dijele Fikretovu sudbinu. A zakonski za godinu dana ističe rok za prijavu.

“Zakon ima tačne procedureprijave žrtava. Po tim procedurama žrtva mora imati nalaze koji su napravljeni neposredno nakon torture, a mogu biti dovoljne i sudske presude te svjedočenja. Žrtve često nisu upoznate kada podnesu zahtjev…”, kaže Nada Golubović, predsjednica Upravnog odbora Fondacije “Udružene žene“ Banjaluka

Ponovni odlazak na sud, dokazivanje žrtve da je žrtva, bolno je retraumatizovanje zbog kojeg mnogi obično odustaju. U organizaciji Trial international, apluju na produženje roka, ali i izmjene nekih odredbi Zakona o žrtvama ratne torture.

“Postoje svjedoci, žrtve, koje su svjedočile pod mjerama zaštite identiteta u krivičnom postupku, a sada trebaju faktički da uđu u upravni postupak, otkrivajući identitet iz krivične presude – jer je krivična presuda osnovno dokazno sredstvo da su oni pretrpjeli to što su pretrpjeli.“, kaže Adrijana Hanušić Bećirović, “TRIAL international”.

Više od 200 žena ostvarilo status žrtve ratne torture, ali i zakonska prava. Problema ima pri prijavljivanju logoraša bošnjačke nacionalnosti, jer njihovih imena u postojećim evidencijama nema.

“Osobe mogu na osnovu sudskih presuda, ili na osnovu mišljenja organizacija proisteklih iz otadžbinskog rata, dobiti neki vid uvjerenja”, mišljenja je Radeta Stegić, Republički centar za istraživanje ratnih zločina.

U Republičkom centru za istraživanje ratnih zločina, kažu da su zaprimljena 542 zahtjeva za priznavanjem statusa žrtve ratne torture, ali da su u svojoj bazi pronašli tek 54 osobe koja su na osnovu toga dobila status.

Dok traju pravne peripetije, Fikret s početka priče, u Bosni i Hercegovini živi od primanja zemlje u koju je izbjegao-Danske.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad 

 





Source link

- Reklama -
spot_imgspot_img
spot_imgspot_img
RELATED ARTICLES

Most Popular