- Ponekad nam tijelo šapuće, a ponekad viče – posebno kad je u pitanju probava. Crijeva su mnogo više od “cijevi za varenje” i često su prvo mjesto gdje se manifestiraju problemi koji nas mogu usporiti u svakodnevici.
Naše crijevo ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja – ne samo probavnog, već i imunološkog i mentalnog. Kada se poremeti njegova funkcija, posljedice nisu samo fizičke, već utiču i na raspoloženje, energiju i opšte stanje organizma.
Koji simptomi ukazuju na problem?
Nadutost, tutnjanje u stomaku, zatvor, proljev i nelagoda sve su češći kod mlađih ljudi, posebno žena. Mnogi ti simptomi često se zanemaruju ili pripisuju stresu, ali vrlo često mogu biti pokazatelj sindroma iritabilnog crijeva (IBS).
IBS je funkcionalni poremećaj – nema fizičkih oštećenja u crijevima, ali simptomi su stvarni i često vrlo iscrpljujući. Najčešće se javljaju bolovi u trbuhu, promjene u stolici (zatvor, proljev ili oboje), te osjećaj nepotpunog pražnjenja.
Ovo stanje pogađa otprilike jednu od pet osoba, a žene su osjetljivije, posebno u fazama hormonskih promjena poput trudnoće ili menopauze.
Kako se dijagnosticira IBS i šta ga razlikuje od drugih tegoba?
Prema medicinskim smjernicama, IBS se dijagnosticira ako simptomi traju najmanje tri mjeseca i javljaju se barem jednom sedmično. Bitno je napomenuti da se dijagnoza ne postavlja samo na osnovu zatvora ili proljeva – bol u trbuhu je obavezan simptom.
Pretragama se kod IBS-a ne pronalaze fizičke promjene – nema tumora, upala ni drugih vidljivih uzroka. Upravo ta “nevidljivost” simptoma čini stanje dodatno frustrirajućim za oboljele.
Veza crijeva i mozga: Stres kao glavni okidač
IBS karakteriše preosjetljivost crijeva na podražaje, čak i na one koji ne bi trebali izazvati tegobe. Tako običan obrok može uzrokovati bolove, grčeve ili nadutost.
Stres ima ogroman uticaj na IBS – hronična anksioznost i pritisak dodatno pojačavaju simptome. Zbog narušene komunikacije između mozga i crijeva, tijelo reagira previše burno na naizgled male stvari.
Iako nije životno ugrožavajuće, IBS može biti jednako učestao razlog za posjetu ljekaru kao i dijabetes ili visok pritisak.
Kako se tretira sindrom iritabilnog crijeva?
Liječenje IBS-a zavisi od toga koji simptom dominira – zatvor, proljev, bol ili nadutost. Ključ je u individualnom pristupu, koji podrazumijeva promjenu prehrane, izbacivanje određenih sastojaka i upravljanje stresom.
FODMAP dijeta – izbjegavanje fermentabilnih ugljikohidrata – često daje odlične rezultate. Ova hrana uzrokuje stvaranje plinova i nadutost, pa se njeno izbjegavanje preporučuje osobama s IBS-om.
Psihološka podrška, relaksacione tehnike i terapija igraju veliku ulogu u ublažavanju simptoma. U nekim slučajevima, potreban je timski rad ljekara, nutricionista i psihologa.
Probiotici kao dodatna pomoć
Probiotici, naročito sojevi poput Lactobacillus plantarum 299v, mogu pomoći u smanjenju simptoma poput nadutosti i bola. Prema preporukama stručnjaka, probiotike treba uzimati najmanje tri mjeseca da bi se osjetili pravi efekti.
IBS je hronično stanje, ali uz pravilan pristup moguće je voditi kvalitetan život. Balansirana ishrana, manje stresa i stručno vođena podrška mogu pomoći da se simptomi drže pod kontrolom.
