Nakon najnovijeg sastanka s predsjednikom Srbije, Milorad Dodik je u javnoj poruci iznio vrlo snažnu i dramatičnu izjavu da je, kako je rekao, “Dejtonski mirovni sporazum srušen” te da Republika Srpska (RS) ima pravo da se brani. Ovakve izjave izazivaju buru reakcija u domaćoj i međunarodnoj javnosti, jer se radi o veoma osjetljivoj temi koja se direktno odnosi na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, Dejtonski sporazum i budućnost stabilnosti u regionu.
Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine je temeljni dokument koji je okončao rat u BiH i definiše državnu organizaciju — Bosna i Hercegovina je država sastavljena od dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske, uz jasno definisane nadležnosti i mehanizme zaštite jednakopravnosti. Taj sporazum je međunarodno priznat i predstavlja ustavni okvir za funkcionisanje države. Kada političar poput Milorada Dodika izjavi da je “Dejton srušen”, to je izraz koji može imati ozbiljne političke i pravne konotacije, jer implicira da važeći ustavni poredak više nije mjerodavan ili da je ozbiljno narušen u praksi.
U svojoj izjavi, Dodik ističe da Republika Srpska ima pravo da se brani — formulacija koja se može tumačiti na različite načine. Za kritičare takve retorike, ovo je politički signal koji dodatno zagrijava atmosferu i može se tumačiti kao poziv na konsolidaciju vlasti i traženje većih autonomnih prava, pa čak i nezavisnosti. Za pristaše takvih izjava, ove riječi predstavljaju poruku da se neće pristati na promjene koje bi, po njihovom mišljenju, umanjile položaj RS u okviru državnih institucija.
Važno je naglasiti da u aktuelnom međunarodnom pravu i političkoj praksi nema jednostavnog ili automatskog “pravnog efekta” koji bi nastao iz jedne izjave. Dejtonski sporazum ne može jednostrano biti “srušen” samo izjavom lidera jedne strane, niti to automatski daje pravni osnov za odcjepljenje ili drugačije djelovanje. Promjene takvog karaktera zahtijevaju vrlo složene i formalne procedure, uključujući dogovor unutar Bosne i Hercegovine i međunarodnu saglasnost.
Reakcije na ovu izjavu vrlo su podijeljene. Jedan dio javnosti i političkih aktera upozorava da ovakve formulacije samo produbljuju podjele i stvaraju osjećaj nesigurnosti među građanima, posebno onima koji se zalažu za očuvanje cjelovitosti i stabilnosti države. Drugi dio interpretira ovu retoriku kao politički manevar usmjeren na jačanje pozicije RS unutar unutrašnjih pregovora, bez realnog cilja prema otcepljenju, nego kao način političkog nastupa uslijed unutrašnjih tenzija.
Međunarodni partneri, uključujući diplomate i predstavnike Evropske unije i Ujedinjenih nacija, već su u prošlosti jasno poručivali da su mir, stabilnost i poštovanje međunarodnih sporazuma ključni za dugoročnu sigurnost i prosperitet cijelog regiona. Svaka retorika koja implicira narušavanje temelja pravnog poretka BiH obično biva shvaćena s oprezom i kao signal za intenzivniji diplomatski angažman.
Na kraju, važno je razumjeti da riječi političara imaju veliku težinu u javnoj percepciji, ali da se međunarodni pravni okviri ne mijenjaju jednostavnim izjavama. Za građane Bosne i Hercegovine i regije ovakve poruke često predstavljaju uznemirujući signal, ali istovremeno otvaraju prostor za širu raspravu o tome kako bolje graditi stabilan, funkcionalan i pravičan državni sistem koji odgovara potrebama svih zajednica.
#BosnaIHercegovina #RepublikaSrpska #Dejton #MiloradDodik #AleksandarVučić #političkaretorika #međunarodniporedak #stabilnost #pravnilokovi #region #politika #diplomatija #pravnasigurnost #BiHUstav #diskurs
