ŽESTOK RAT ZA PREDSJEDNIŠTVO BiH: Lučić žestoko udario na Čovićevu biografiju – „Kao student se potpisivao ćirilicom i izjašnjavao kao Jugosloven!“
Politički sukob u Hercegovini između predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i Zdenka Lučića, kandidata koalicije pet stranaka („Petorka“: HDZ 1990, HRS, HNP, HDS i HSS) za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, dobio je svoju najžešću epizodu.
Nakon što je Čović na sjednici Predsjedništva HNS-a ponovio teške optužbe na račun Lučića, nazvavši ga ranije “švercerom i ratnim profiterom”, kandidat Petorke je uzvratio udarac tamo gdje najviše boli – direktno secirajući Čovićevu predratnu i ratnu biografiju.
Fokus Lučićevog javnog obraćanja bio je na Čovićevom radnom i nacionalnom angažmanu od početka rata u Hrvatskoj 1991. godine do agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine. Lučić ističe da životopis lidera HDZ-a nije stvar prošlosti, već „lična karta svake javne osobe“, optužujući Čovića da je biografiju godinama krio od javnosti.
Ćirilica, Jugoslovenstvo i saradnja sa JNA u firmi „Soko“
Lučić je u svojoj objavi iznio niz teških optužbi na račun Čovićevog nacionalnog identiteta tokom studentskih i ranih radnih dana u mostarskom gigantu „Soko“:
“Kao student, Čović se na prijavama semestara i ispita potpisivao ćirilicom, a tamo gdje se tražilo izjašnjenje upisivao je Jugoslaven. Ovim pismom potpisivao se i tokom kasnijeg rada u firmi ‘Soko’ u Mostaru, a kružile su i glasine da se izjašnjavao kao Srbin.”
Posebno je apostrofiran Čovićev angažman na poziciji direktora proizvodnje u vazduhoplovnoj industriji „Soko“ u momentu kada počinje rat u Hrvatskoj. Lučić tvrdi da je Čović svojeručnim potpisom odobravao ugradnju lansera i podvjesnih nosača bombi na avione tipa Galeb za potrebe JNA, kao i da je firma pod njegovom palicom servisirala letjelice oštećene u borbenim dejstvima u Hrvatskoj i slala rezervne dijelove u vojnu bazu Zemunik kod Zadra.
„Postao Hrvat tek kada je propala Jugoslavija“
Prema tvrdnjama kandidata Petorke za Predsjedništvo BiH, Čović je na rukovodećim funkcijama i u Kriznom štabu preduzeća „Soko“ blisko sarađivao sa strukturama JNA sve do početka agresije na BiH, kada se tek, pod pritiskom okolnosti, počeo izjašnjavati kao Hrvat.
Pored ratne prošlosti, Lučić je u javnost izvukao i poslijeratne poslovne poteze iz 1996. godine, optužujući Čovića za kontrolu nad formiranjem bescarinske zone u krugu preduzeća „Soko“ preko koje je navodno uvezen šleper cigareta u vrijednosti od 2 miliona njemačkih maraka koji je kasnije misteriozno nestao.
Lider opozicione koalicije zaključuje da Čović nikada nije bio stvarni učesnik Domovinskog rata na strani HVO-a, već da je naknadno privatizovao stranku i udruženja.
“Danas, udruge HVO u tišini promatraju kako ovaj bivši jugoslavenski partijski funkcioner koji je upravljao zrakoplovnom industrijom SOKO, monopolizira naslijeđe HVO-a i njime vodi političke progone stvarnih pripadnika HVO”, oštro je zaključio Lučić.
Ovakve optužbe unutar hrvatskog političkog korpusa u BiH garantuju da će izborna trka za člana Predsjedništva BiH u narednim mjesecima biti izuzetno burna, a odgovor Dragana Čovića i vrha HDZ-a se očekuje vrlo brzo.
