Izvještaj OHR-a Vijeću sigurnosti UN-a: Rastući pritisci na državne institucije i opstrukcije iz Republike Srpske
U najnovijem, 70. izvještaju Ureda visokog predstavnika (OHR) upućenom Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, koji pokriva period od 16. aprila do 15. oktobra, upozorava se na sistemsko slabljenje državnih institucija Bosne i Hercegovine. Dokument, koji priređuje vršilac dužnosti visokog predstavnika Louis Crishock – imenovan nakon majske ostavke Christiana Schmidta – detaljno analizira političke, pravne i ekonomske zastoje u zemlji, stavljajući fokus na djelovanje vlasti Republike Srpske koje vod prema de facto funkcionalnom odvajanju tog entiteta.
Izvještaj će zvanično biti predstavljen na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a zakazanoj za 30. oktobar, a kao tri ključna događaja u izvještajnom periodu izdvajaju se Opći izbori održani 4. oktobra, društveno-političke reakcije na smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, te kontinuirana blokada državnog aparata.
Tabela: Ključni pokazatelji opstrukcija i institucionalnog zastoja u BiH
| Sektor / Oblast | Uočene opstrukcije i status u izvještaju OHR-a | Financijski i politički efekti |
| Zakonodavna vlast (PSBiH) | Nedostatak kvoruma u Domu naroda uzrokovan nedolaskom delegata SNSD-a i HDZ-a. | Usvojen samo jedan zakon (Budžet za 2026.); blokirane evropske reforme (VSTV, sudovi). |
| Finansije i budžet | Budžet za 2026. usvojen sa osam mjeseci kašnjenja (27. jula); zamrznut nivo finansiranja države. | Entitetski budžeti rastu, dok je država ograničena na 1,58 milijardi KM rashoda. |
| Uprava indirektnog oporezivanja | Predstavnici RS-a više od tri godine blokiraju usklađivanje koeficijenata raspodjele prihoda. | Šteta za Federaciju BiH premlazi 150 miliona KM; blokirano 128 miliona KM od putarina. |
| Međunarodne obaveze | Neusvajanje zakona o oduzimanju imovine i registru stvarnih vlasnika. | MONEYVAL 19. juna vratio BiH na “sivu listu” za pranje novca. |
| Pravosuđe i Ustavni sud | Neppopunjavanje sudijskih mjesta iz RS-a i FBiH; neprovođenje odluka o državnoj imovini. | Aktivno preko 2.200 predmeta o državnoj imovini pred Pravobranilaštvom BiH. |
Taktika “puzajućeg odvajanja” i finansijsko iscrpljivanje
Prema nalazima OHR-a, direktni nasrtaji na ustavni poredak viđeni početkom 2025. godine zamijenjeni su suptilnijom, ali jednako opasnom metodom institucionalne opstrukcije. Uskačni kvorumi u parlamentu, kašnjenje u imenovanjima (poput pozicije ministra sigurnosti BiH koja je upražnjena od januara 2025.), te odbijanje slanja zakona bez punog konsenzusa u Vijeću ministara, doveli su do paralize odlučivanja.
Crishock naglašava da se nastala disfunkcionalnost potom u javnosti koristi kao argument za osporavanje samog postojanja i autoriteta državnih organa. Dok entitetski budžeti sukcesivno rastu, državni budžet godinama ostaje limitiran, što stvara realan rizik prenošenja ovlaštenja s države na entitete uslijed nedostatka kapaciteta.
Politička retorika, pravosudni sporovi i izborni proces
Izvještaj se detaljno bavi i djelovanjem Milorada Dodika, koji uprkos zabrani obavljanja javnih funkcija ostaje centralna politička figura u RS-u. Ističu se njegove najave o vraćanju nadležnosti u oblasti odbrane, carina i pravosuđa, te inicijativa za usvajanje novog Ustava RS-a.
-
Reakcije na smrt Ratka Mladića: Smrt Mladića 27. augusta produbila je etničke podjele. Veličanje ratnih zločina kroz murale i komemoracije, kao i prisustvo zvaničnika RS-a sahrani u Beogradu, ocijenjeni su kao kršenje Krivičnog zakona BiH. Istovremeno, reakcije članova Predsjedništva BiH bile su potpuno suprotstavljene.
-
Odluke Ustavnog suda BiH: Sud je u septembru donio važne presude – utvrđeno je da promjena namjene državnog šumskog zemljišta u Varešu predstavlja neustavno raspolaganje imovinom, dok su stavke u budžetu RS-a namijenjene za inostrano lobiranje proglašene neustavnim.
-
Primjena novih tehnologija na izborima: Opći izbori 4. oktobra protekli su uz uspješnu biometrijsku identifikaciju birača u više od 97 posto slučajeva. Izlaznost od 42,02 posto bila je manja u odnosu na 2022. godinu, a CIK se suočio s pomanjkanjem podrške drugih institucija uprkos uspješnoj primjeni tehničkih inovacija.
Zaključno, OHR upozorava da nastavak ovakvih praksi, uz nedostatak napretka na evropskom putu i blokade u energetskom i transportnom sektoru, ozbiljno narušava stabilnost Bosne i Hercegovine i prolongira krizu upravljanja.
