DODIKOVA REAKCIJA NA MINIĆEVU OSTAVKU: JEZIK SUKOBA, OPTUŽBE NA RAČUN INSTITUCIJA BiH I “ODUZIMANJA IDENTITETA”

Nakon što je Savo Minić podnio ostavku na funkciju premijera Republike Srpske, javnosti se obratio lider SNSD-a Milorad Dodik, čija je reakcija vrlo brzo prešla granice samog političkog događaja i pretvorila se u širu priču o identitetu, institucijama Bosne i Hercegovine i odnosima unutar entiteta.
Umjesto da se fokusira isključivo na razloge ostavke i pravne okolnosti koje su do nje dovele, Dodik je iskoristio priliku da ponovo istakne narativ o, kako tvrdi, sistematskom pokušaju oduzimanja identiteta Republici Srpskoj. Takav pristup dodatno je zaoštrio već napetu političku atmosferu u zemlji.
U svom obraćanju Dodik je govorio o, kako je naveo, pritiscima koji dolaze iz Sarajeva, optužujući državne institucije da pokušavaju nametnuti odluke Republici Srpskoj mimo volje njenog naroda. Posebno je naglašavao da se, prema njegovim riječima, ne radi samo o političkom pitanju, već o pokušaju zadiranja u vjerski i nacionalni identitet Srba u Bosni i Hercegovini.
Pored toga, Dodik je oštro kritikovao institucije Bosne i Hercegovine, dovodeći u pitanje njihovu legitimnost i svrhu, te ih opisao kao strukture koje, kako tvrdi, ne rade u interesu svih građana. U isto vrijeme, nije štedio ni opoziciju u Republici Srpskoj, koju je optužio da sarađuje sa političkim protivnicima entiteta i učestvuje u, kako je rekao, pokušajima slabljenja Republike Srpske iznutra.
Iako je njegov govor bio prepun teških riječi i optužbi, Dodik je pokušao završiti poruku pozivom na jedinstvo, poručivši da će, bez obzira na političke razlike, Republika Srpska uvijek biti ispred stranačkih interesa. Takva poruka, međutim, kod dijela javnosti nije ublažila utisak da se radi o još jednom istupu koji produbljuje političke i društvene podjele.
Minićeva ostavka uslijedila je nakon pravnih dilema vezanih za njegovo imenovanje, što je otvorilo ozbiljna pitanja o poštovanju procedura i zakonitosti u funkcionisanju vlasti. Upravo zbog toga, brojni analitičari smatraju da je pažnja trebala biti usmjerena na vladavinu prava i institucionalnu odgovornost, a ne na identitetsku retoriku.

U širem kontekstu, Dodikova reakcija uklapa se u dugogodišnji obrazac političkog djelovanja u kojem se pravna i politička pitanja često preusmjeravaju na emotivne teme, poput nacionalnog identiteta i ugroženosti entiteta. Takav pristup, prema mišljenju kritičara, kratkoročno može mobilizirati biračko tijelo, ali dugoročno otežava dijalog i stabilnost u Bosni i Hercegovini.
Javnost je, očekivano, podijeljena. Dok pristalice SNSD-a Dodikove riječi doživljavaju kao odlučnu odbranu interesa Republike Srpske, drugi upozoravaju da se ovakvom retorikom skreće pažnja sa stvarnih problema – ekonomije, pravne sigurnosti i svakodnevnog života građana.
Ova situacija još jednom pokazuje koliko su politički procesi u Bosni i Hercegovini složeni i koliko brzo pojedinačni događaji prerastaju u šire političke sukobe, u kojima se granice između prava, politike i identiteta često brišu.
#BosnaIHercegovina #MiloradDodik #RepublikaSrpska #politika #institucijeBiH #ostavka #političkaKriza #identitet #dnevneVijesti #javnaRasprava










