
Evropu u narednim danima očekuje ozbiljan zimski udar koji bi, prema najavama meteorologa, mogao donijeti obilne snježne padavine, ledene temperature i saobraćajni haos u velikom dijelu kontinenta. Hladna zračna masa sa sjevera Evrope već se spušta prema centralnim i južnim dijelovima, a najviše će biti pogođene zemlje srednje Evrope, Alpi, Balkan i pojedini dijelovi zapadne Evrope.

Prema prognozama, u nekim područjima moglo bi pasti i do pola metra snijega, naročito u planinskim krajevima, ali ni nizije neće biti pošteđene. Meteorolozi upozoravaju da se radi o nagloj promjeni vremena, što dodatno povećava rizik od problema u saobraćaju, nestanka električne energije i otežanog funkcionisanja svakodnevnog života.
Posebno zabrinjava činjenica da će uz snijeg doći i naglo zahlađenje, sa temperaturama koje će se u pojedinim noćima spuštati i do minus 15 stepeni. Ledeni vjetrovi sa sjevera dodatno će pojačati osjećaj hladnoće, pa će subjektivni osjećaj biti znatno niži od izmjerenih vrijednosti. Zbog toga se građanima savjetuje oprez, naročito starijim osobama, hroničnim bolesnicima i vozačima.
Saobraćajne službe širom Evrope već su u stanju pripravnosti. Očekuju se zatvaranja planinskih prevoja, kašnjenja vozova i letova, kao i otežani uslovi na autoputevima. Vozačima se savjetuje da bez prijeke potrebe ne kreću na put, a ukoliko moraju, da obavezno imaju zimsku opremu, lance i dovoljne količine goriva.
U gradovima se očekuju problemi sa poledicom, posebno u jutarnjim i večernjim satima. Komunalne službe apeluju na građane da budu strpljivi, ali i da očiste prilaze svojim zgradama i kućama kako bi se spriječile povrede. Bolnice se također pripremaju za povećan broj pacijenata zbog padova i lomova izazvanih klizavim površinama.
Meteorolozi naglašavaju da bi ovaj hladni talas mogao potrajati više dana, a u nekim područjima i čitavu sedmicu. Iako je zima kalendarski očekivana, ovakav intenzitet hladnoće i snijega u kratkom vremenskom periodu smatra se neuobičajenim, što dodatno otežava prilagođavanje.
Građanima se savjetuje da prate vremenske prognoze, ograniče boravak na otvorenom tokom najhladnijih dijelova dana i da se adekvatno obuku. Stručnjaci poručuju da je oprez ključan, jer priroda još jednom pokazuje da i dalje ima posljednju riječ.











