- U vremenu kada su bolesti srca među vodećim uzrocima smrtnosti, sve više pažnje posvećuje se ishrani i njenom uticaju na zdravlje krvnih sudova. Umjesto komplikovanih dijeta i restriktivnih planova, stručnjaci sve češće preporučuju jednostavne, ali učinkovite korake koje možemo uvesti svakodnevno. Jedan od tih koraka je i konzumacija određenih vrsta voća, koje osim što prija ukusu, doslovno njeguje naše arterije. Bobičasto voće i citrusi, prema riječima kardiologa, mogu igrati ključnu ulogu u očuvanju zdravlja srca.
Savremena medicina sve češće se vraća osnovama kada je riječ o prevenciji kardiovaskularnih bolesti, a prirodna hrana zauzima centralno mjesto u toj borbi. Prema riječima renomiranog kardiologa dr Baškara Semitija, posebnu pažnju treba posvetiti bobičastom i citrusnom voću. U osnovi problema sa krvnim sudovima najčešće leži oksidativni stres – stanje u kojem slobodni radikali napadaju zdrave ćelije, uključujući i one koje čine unutrašnju oblogu arterija. Kada dođe do oštećenja tih ćelija, započinje proces taloženja masnih naslaga, poznat kao ateroskleroza.
Bobičasto voće, poput borovnica, malina, ribizli i kupina, izuzetno je bogato flavonoidima – biljnim supstancama koje, osim što djeluju protuupalno, pomažu i u održavanju elastičnosti krvnih sudova. Njihova svakodnevna konzumacija može smanjiti nivo „lošeg“ LDL holesterola i triglicerida, te ujedno povećati nivo „dobrog“ HDL holesterola, što sve zajedno doprinosi boljoj cirkulaciji i manjoj šansi za srčane udare i moždane udare.
Još jedna prednost bobičastog voća jeste nizak glikemijski indeks – što znači da ne uzrokuje nagle oscilacije šećera u krvi. Ovo je posebno važno za osobe koje imaju dijabetes ili su pod rizikom od razvoja insulinske rezistencije, jer stabilan nivo šećera doprinosi manjoj upali u organizmu i boljoj funkciji krvnih sudova.Kada govorimo o citrusima – limun, pomorandža, grejpfrut i mandarina nisu samo izvori svježine već i pravi rudnici vitamina C. Ovaj vitamin ne samo da jača imunitet, već direktno utiče na očuvanje strukture krvnih sudova.
Dr Semiti posebno ističe ulogu vitamina C u sprečavanju oksidacije LDL holesterola – procesa koji u značajnoj mjeri doprinosi formiranju plaka unutar arterija. Redovnim unosom citrusnog voća, prema njegovim riječima, značajno se smanjuje rizik od razvoja srčanih bolesti, uključujući infarkt miokarda i anginu pektoris.
Ipak, voće samo po sebi nije čarobni štapić. Efekti su najizraženiji kada se unose u sklopu cjelokupnog zdravog životnog stila. To podrazumijeva izbalansiranu ishranu, fizičku aktivnost, izbjegavanje pušenja i ograničen unos alkohola. Čak i umjerene fizičke aktivnosti poput svakodnevnog hodanja, vožnje bicikla ili plivanja mogu pomoći u snižavanju krvnog pritiska, poboljšanju cirkulacije i jačanju srčanog mišića.
Stres, još jedan tihi neprijatelj zdravlja, često prolazi neprimijećeno dok već nanosi štetu. Hroničan stres izaziva lučenje hormona poput kortizola, koji u visokim količinama doprinosi upalama i sužavanju arterija. Zbog toga se sve češće preporučuju metode poput meditacije, joge, dubokog disanja ili jednostavno provođenje vremena u prirodi kao način relaksacije.
Ne treba zaboraviti ni značaj vlakana u ishrani – upravo ih voće poput jabuka, krušaka i narandži u velikoj mjeri sadrži. Vlakna vežu holesterol u crijevima i pomažu njegovu eliminaciju iz tijela, čime se smanjuje ukupni nivo masnoća u krvi.
- Model ishrane koji sve to objedinjuje je mediteranska dijeta – poznata po tome što se oslanja na obilje povrća, voća, ribe, integralnih žitarica i zdravih masnoća iz maslinovog ulja. Ovakav stil ishrane povezuje se s dužim životnim vijekom i manjim brojem kardiovaskularnih bolesti, što potvrđuju brojne međunarodne studije.
Važno je napomenuti i da grejpfrut, iako izuzetno zdrav, može uticati na djelovanje određenih lijekova za srce, krvni pritisak i holesterol. Zato se uvijek preporučuje konsultacija sa ljekarom prije uključivanja većih količina ovog voća u ishranu ako ste na terapiji.
