ZAHIRIĆ: GODINAMA NA VLASTI, A KRIVICU I DALJE PREBACUJU NA DRUGE
U javnoj i političkoj sferi Bosne i Hercegovine ponovo se otvorila debata o odgovornosti političkih lidera nakon kritika na račun načina na koji se upravlja državnim i entitetskim resursima. Jedan od aktivnih aktera u tom razgovoru je Zahiragić, dugogodišnji politički predstavnik koji je javno iznio oštre riječi prema aktuelnim državnim strukturama i njihovoj percepciji odgovornosti.
Zahiragić tvrdi da je trenutna politička elita, koja već godinama drži pozicije vlasti, izgubila dodir sa realnošću i svakodnevnim problemima građana. Prema njegovim riječima, umjesto da se razmatraju konkretna rješenja za izazove s kojima se suočava društvo, “krivica se uporno i bez prestanka prebacuje na druge”. Ovakav stav, smatra on, podriva povjerenje u institucije i vodi u stanje u kojem građani sve manje vjeruju da političari zaista rade u njihovom interesu.
Jedna od ključnih tema o kojima se Zahiragić osvrnuo jeste *neefikasno upravljanje resursima, nedostatak istinskih reformi i percepcija da se problemi društva koriste kao politički alati umjesto da se rješavaju. On tvrdi da određeni politički akteri koriste strategiju “prebacivanja krivice” kako bi izbjegli odgovornost — bilo da se radi o ekonomskim problemima, lošem stanju infrastrukture ili spornim socijalnim politikama.
“Godinama su na vlasti, imaju instrumente i mehanizme da implementiraju promjene, ali umjesto toga biraju da ne preuzmu odgovornost i okrivljuju druge — često bez jasnog plana za rješenje,” kaže Zahiragić. Ovakav dijalog dodatno pokreće širu raspravu o tome kako se odgovornost i accountability percipiraju u političkom sistemu Bosne i Hercegovine.
Jedan od glavnih elemenata ove kritike odnosi se i na pitanje reformi i modernizacije sistema, u kojem mnogi vide stagnaciju usljed inertia (otpora promjenama), ali i nedostatka jasnih strategija koji bi unaprijedili javne usluge, privredu i socijalnu sigurnost. Zahiragić ističe da se građani sve češće susreću s pritužbama na lošu upravu, birokratiju i izostanak efektivnih odgovora na probleme poput nezaposlenosti, izazova u zdravstvu i obrazovanju.
Njegove kritike također dotiču fenomen političke retorike koja perpetuira osjećaj krivice “negdje drugdje” — bilo da se radi o opoziciji, međunarodnim partnerima ili globalnim izazovima — umjesto priznavanja da su neke strukturalne slabosti i problemi rezultat unutrašnjih politika i odluka koje su donijete na vlasti. Takav pristup, upozorava on, stvara negativnu spiralu u kojoj građani kao prvog “krivca” vide druge, umjesto da se fokus usmjeri na stvarne uzroke i konkretna rješenja.
Ovakav ton javne kritike naišao je na različite reakcije. Dio javnosti pozdravlja Zahiragićeva razmišljanja i smatra da takav pristup podstiče transparentniji i intenzivniji javni dijalog o odgovornosti političkih struktura. Oni navode da je svaki iskren i direktan pristup prema problemima — uključujući i kritike na račun postojećih vlasti — korak ka većoj odgovornosti i pozivanju lidera da stvarno odgovore na izazove građana.
S druge strane, neki kritičari smatraju da su ovakve izjave previše generalizirane i da ne daju dovoljno prostora za priznavanje uspjeha u određenim oblastima, ili priznanje kompleksnosti političkih i ekonomskih izazova. Prema njima, kritički ton treba biti balansiran sa konstruktivnim prijedlozima i realističnim planovima, kako bi se izbjegla polarizacija i dodatna podjela u društvu.
Bez obzira na različita mišljenja, jasno je da je pitanje odgovornosti vlasti i uloga političkih lidera u rješavanju problema društva tema koja i dalje izaziva snažnu pažnju javnosti. U društvu koje se suočava s brojnim izazovima — od ekonomskih do socijalnih — dijalog o tome ko preuzima odgovornost, kako se donose odluke i kako se interpretiraju rezultati tih odluka ostaje ključno pitanje za građane, analitičare i političke aktere.
Ako bi se fokus prebacio sa prebacivanja krivice na izgradnju stvarnih i provodivih rješenja, smatra jedan dio javnosti, mogla bi se otvoriti nova stranica u političkom diskursu — gdje se ne samo prepoznaju problemi, nego se zajednički radi na njihovom rješavanju. Upravo takav vid kolektivnog i odgovornog pristupa, prema mišljenju mnogih, mogao bi doprinijeti stabilnijem i funkcionalnijem društvenom sistemu.
Za građane Bosne i Hercegovine važno je da ovaj dijalog ne ostane samo retorička rasprava, nego da preraste u konkretne politike i promjene koje se mogu vidjeti kroz stvarne rezultate.
#BosnaiHercegovina #politika #odgovornost #reforme #društvenidijalog #vlast #kritika #AdSenseFriendly #analizapolitike #transparentnost #javnarasprava #zajedničkabudućnost #govor #socijalniizazovi #zapošljavanje #obrazovanje #zdravstvo #integritet #vladavinazakona #socijalniproblemi #utjecajnanaodluke #dnevnevijesti #politickadinamika #strateskiprijedlozi #utjecajnajavnost #socijalnaintegracija #pravdalidera #emocionalnoizražavanje #diskusija #progres
