Kolone traktora koji su blokirali puteve u Njemačkoj, uzrokujući haos u gradovima i probleme ljudima koji idu na posao, najnoviji su val rastuće plime gnjeva protiv napora da se zaštiti evropska priroda od zagađenja koje ispumpavaju njene farme, piše Guardian.
Posljednjih godina, poljoprivrednici u zapadnoj Evropi sve žešće se bore protiv politike zaštite planete za koju kažu da košta previše. U Holandiji, gdje je reakcija najjača, sudska odluka o emisiji dušika iz 2019. godine izazvala je bijesne i ponavljajuće proteste zbog nastojanja vlade da zatvori farme i smanji broj životinja na njima. U Belgiji su slični sukobi doveli do toga da su konvoji traktora zakrčili četvrt EU u Briselu u martu prošle godine. U Irskoj, koja je doživjela manje proteste, poljoprivrednici su, ljuti zbog ograničenja azota, marširali sa svojim kravama do ureda tri ministra vlade prošlog mjeseca.
Slične stvari dešavaju se i u Španiji i Francuskoj. Nakon najtoplije godine ikada zabilježene u Španiji, poljoprivrednici su izašli na ulice Madrida u januaru 2023. nakon što je vlada objavila planove da ograniči količinu vode koju mogu uzimati iz rijeke Tejo koja je pogođena sušom. Sljedećeg mjeseca, francuski poljoprivrednici vozili su se traktorima kroz Pariz u znak protesta zbog zabrane pesticida.
Sada je borba došla do najveće evropske ekonomije. Nakon što su bijesni farmeri u decembru bacili stajnjak na ulice Berlina, njemačka vlada je razvodnila plan smanjenja subvencija za dizel vozila u farmama. Ali lobističke grupe ih tjeraju da u potpunosti odbace plan. Joachim Rukwied, predsjednik njemačkog udruženja poljoprivrednika, rekao je prošlog ponedjeljka da je 100.000 traktora izašlo na ulice tokom sedmične proteste. “Poljoprivrednici su danas poslali jasan signal saveznoj vladi da u potpunosti povuče planirana povećanja poreza.”
Za neke poljoprivrednike, teret plaćanja većeg zagađenja je korak predaleko nakon energetske krize i pandemije zbog koje se mnogi bore da sastave kraj s krajem. Neki kažu da se osjećaju preopterećeni pravilima i da njihovu važnost podcijenjuju stanovnici gradova koji jedu hranu koju oni uzgajaju, a da ne znaju odakle dolazi. U poljoprivrednim divovima poput Holandije i Francuske, poljoprivrednici su izrazili frustraciju zbog pritiska vlada da proizvode manje nakon godina ohrabrivanja da proizvode više.
Aktivisti za zaštitu okoliša kažu da ne žele smanjiti subvencije poljoprivrednicima, već da se one troše na manje destruktivan način. Sascha Müller-Kraenner, šefica grupe za kampanju Environmental Action Njemačka, pozvala je da svaki euro poljoprivredne subvencije ide uz ekološke i socijalne potrebe. “[Potrebna nam je] bolja politika subvencija koja će donijeti više prihoda farmama, zaštitu klime i prirode sa istim sredstvima. Subvencije koje su štetne po klimu moraju se postepeno ukinuti”, rekao je on.
Naučnici su u međuvremenu ukazali na štetu koja će biti nanesena farmama jer zagađenje koje zagrijava planetu čini klimu manje gostoljubivom za ljude. Više od 80% staništa u Evropi je u lošem stanju, prema podacima Evropske komisije, a prinose nekih usjeva već su pogodile posljedice lošeg kvaliteta tla, nedostatka vode i ekstremni vremenski uslovi koji postaju sve gori.
Međutim, za neke evropske vlade, hitnija prijetnja je što su protesti poljoprivrednika privukli pažnju krajnje desnih i populističkih stranaka, kao i radikalnih teoretičara zavjere.
U Holandiji je kriza dovela do stvaranja Pokreta poljoprivrednika-građana, ruralne populističke stranke koja je ostvarila velike pobjede na pokrajinskim izborima u martu, ali je bila šesta na općim izborima u novembru. U Njemačkoj su protesti dobili glasnu podršku krajnje desničarske Alternative za Njemačku (AfD) i grupa ekstremnijih i antidemokratskih stavova. Ministar klime i ekonomije Robert Habeck upozorio je u ponedjeljak na marginalne grupe koje iskorištavaju proteste.
“Kruže pozivi sa fantazijama o državnim udarima, formiraju se ekstremističke grupe i otvoreno se prikazuju etničko-nacionalistički simboli“, rekao je on.
Protesti su također naglasili podjelu među umjerenim konzervativnim grupama u Evropi. U Evropskom parlamentu prošle godine, Evropska narodna partija desnog centra (EPP) predvodila je desničarski savez poslanika koji je za dlaku propustio da izbaci predlog zakona o obnavljanju prirode uz obrazloženje da bi to naštetilo poljoprivrednicima. Prijedlog je ključni stub Evropskog zelenog plana – kojeg zastupa predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen – koji je grupa desnog centra ranije podržala.
Podrška prosvjedima poljoprivrednika, od plakata za kampanju do Telegram grupa, također se preklapala s teorijama zavjere o pitanjima kao što su Covid, globalno zagrijavanje i migracije.
“Holandija je bila pomalo nagovještaj kada su u pitanju ovi protesti“, rekla je Léonie de Jonge, politikolog sa Univerziteta Groningen koji proučava krajnju desnicu.
“Ovo je nova vrsta agrarnog populizma koja se pojavljuje u ovim zemljama”, rekla je ona.
Teorije zavjere su se čak proširile sa ruralnih farmi u severnoj Evropi preko kablovskih TV emisija u SAD do društvenih mreža širom svijeta. Prošlog ponedjeljka, holandska politička stručnjakinja Eva Vlaardingerbroek pridružila se poljoprivrednicima na traktoru u Njemačkoj kako bi se borili protiv “globalne elite koja vodi rat protiv vrijednih ljudi koji stavljaju hranu na naše stolove”.
U intervjuu s bivšim voditeljem Fox Newsa Tuckerom Carlsonom prošle godine, Vlaardingerbroek iznijela popularnu teoriju zavjere tvrdeći da grupe poput Svjetskog ekonomskog foruma pokušavaju natjerati Holanđane da “jedu bube” tako što će uništavati farme i otvarati fabrike insekata. YouTube klip, pod nazivom “Političari znaju kada kontrolišu hranu, oni kontrolišu ljude: Aktivista”, pregledan je više od pola miliona puta.
“Ne želimo da jedemo insekte, želimo naš odrezak“, rekla je.
Slične izjave su ponovili teoretičari zavjere sa još većim brojem sljedbenika. U postu na X od ponedjeljka, Vlaardingerbroek je opisla poljoprivrednike kao “jednu od rijetkih grupa u društvu s dovoljno radne snage da se bori protiv globalista koji žele radikalno promijeniti naš način života”.
Elon Musk, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu i vlasnik platforme, koji je zasebno podržavao antisemitske teorije zavjere, odgovorio je: “Podržite poljoprivrednike!”
Udruženje njemačkih poljoprivrednika ogradilo se od ekstremno desničarskih grupa koje su pokušale utjecati na njihove proteste. Neki poljoprivrednici su izašli na proteste sa transparentima na traktorima na kojima je pisalo “Poljoprivreda je šarena, a ne smeđa”, misleći na smeđe uniforme fašističkih grupa. Drugi su bili na slici sa improvizovanim vješalima koja vise na semaforu – što se odnosi na stranke koalicione vlade čije su boje crvena, žuta i zelena.
Kako piše Guardian, problemi poljoprivrednika mogu se dovesti u sklad sa ideologijom krajnje desnice kroz nostalgiju za prošlošću i temama “krvi i tla”, rekla je De Jonge, dodajući da je među nekim akterima u Njemačkoj došlo do “unakrsne kontaminacije različitih vrsta ekstremizma”. i holandski protesti.
“Ideologije su nekada bile jasno razgraničene. Sada uzimaju ideje iz mješovite vrećice ideoloških isječaka i dodaju ih u ovaj pogled na svijet”, rekla je ona.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
