- Svi smo već čuli za holesterol, ali rijetko ko zna koliko zapravo može biti opasan kad se previše nagomila. Iako je prirodan i potreban našem tijelu, njegov višak u krvi može izazvati ozbiljne posljedice – zato je važno znati koje navike ga podižu, a koje snižavaju.
U modernom načinu života, gdje često biramo ono što je brže i ukusnije, a ne nužno i zdravije, rizik od povišenog holesterola postaje svakodnevna prijetnja. Stručnjaci upozoravaju da ono što najviše utiče na nivo holesterola nije samo genetika, već upravo ono što stavljamo na tanjir.
Namirnice koje neprimjetno dižu loš holesterol
1. Industrijske masti – najopasniji saveznik srčanih bolesti
Najveći krivac među prehrambenim sastojcima su tzv. trans masti – prerađene biljne masti koje se nalaze u margarinu, kupovnim pecivima, krofnama, lisnatom tijestu i mnogim vrstama keksa. Ove masti ne samo da podižu loš (LDL) holesterol, već istovremeno obaraju dobar (HDL) – što je najgora moguća kombinacija za zdravlje srca i krvnih sudova. Stručnjaci savjetuju da se njihov unos svede na apsolutni minimum.
2. Masni mliječni proizvodi i crveno meso – previše zasićenih masti
Zasićene masti nalazimo u punomasnom mlijeku, sirevima, puteru, ali i u prženom i pečenom crvenom mesu. Često se misli da su prirodna ulja poput kokosovog ili palminog zdravija, ali i ona sadrže značajne količine zasićenih masti koje pogoduju stvaranju naslaga na krvnim sudovima.
3. Brza hrana i pekarski proizvodi – kalorijske bombe bez koristi
Pizze, kroasani, sendviči i pržena jela iz brze hrane spajaju sve loše sastojke u jednom obroku – trans masti, zasićene masti i višak kalorija. Kada se ovakva hrana kombinuje s gaziranim napicima ili desertima, rizik se dodatno povećava.
4. Šećeri i bijeli hljeb – podmukli saveznici holesterola
Za razliku od masti koje se lako prepoznaju, šećeri i rafinisani ugljeni hidrati (poput bijelog hljeba, peciva i slatkiša) često se zanemaruju. Ipak, oni značajno utiču na povećanje triglicerida u krvi, što dodatno opterećuje jetru i podiže holesterol. Ovakve namirnice izazivaju nagle skokove šećera i stvaraju lančanu reakciju u tijelu.
5. Alkohol i gazirani sokovi – tečni neprijatelji zdravlja
Iako mnogi ne povezuju pića s holesterolom, šećer iz gaziranih sokova i kalorije iz alkohola podstiču njegovu sintezu u jetri. Osim toga, doprinose gojaznosti – što je dodatni faktor rizika. Stručnjaci preporučuju zamjenu ovih pića običnom vodom ili biljnim čajevima.
6. Tradicionalna kafa – nevidljivi izvor problema
Nefiltrirana kafa, koja se najčešće pije na našim prostorima, sadrži jedinjenja koja dokazano povećavaju nivo lošeg holesterola. Za razliku od nje, filter kafa je bezbjednija jer se štetne čestice zadržavaju na papiru tokom pripreme.
7. Jaja – zdrava, ali uz mjeru
Žumanca sadrže znatne količine holesterola, pa bi ih osobe koje već imaju povišene vrijednosti trebale konzumirati s oprezom. Iako nisu zabranjena, preporučuje se ograničenje unosa na nekoliko komada sedmično.
Kako preokrenuti stvari – savjeti stručnjaka
Dr Tamara Gojković naglašava da najveći uticaj na holesterol ima ono što svakodnevno radimo i jedemo. Njen praktičan plan za kontrolu uključuje:
-
Kašiku maslinovog ulja svakog jutra na prazan stomak
-
Prednost dati svježem voću i povrću umjesto industrijski prerađene hrane
-
Filter kafu koristiti umjesto domaće
-
Pola sata šetnje dnevno kako bi se podigao nivo dobrog holesterola
-
Redovno provjeravanje vrijednosti, uvijek u istoj laboratoriji
Pored izbjegavanja loših namirnica, postoje i one koje pomažu u borbi protiv holesterola. Beli luk, jabuke, pasulj, celer i orasi su dokazano efikasni prirodni saveznici u očuvanju zdravlja krvnih sudova.
Holesterol nije neprijatelj – loše navike jesu
Holesterol ima svoju važnu ulogu u organizmu – učestvuje u izgradnji ćelija i proizvodnji hormona. Problem nastaje kada se poremeti ravnoteža i kada loš holesterol preovlada.
U svijetu u kojem dominira brzina, lakoća i instant rješenja, najlakše je posegnuti za brzim obrokom. Ali, cijena takvog izbora dolazi kasnije – kroz zdravstvene komplikacije. Zato je važno znati da male promjene u svakodnevici donose velike rezultate. Jedno voće umjesto keksa, pola sata šetnje umjesto sjedenja, čaša vode umjesto soka – sve to se sabira.
