BONUS ČLANAK:
- Trigliceridi i holesterol su vrste masnoća koje se svakodnevno nalaze u našem organizmu i imaju važne uloge za zdravlje. Međutim, kada njihova koncentracija u krvi poraste, mogu postati ozbiljna prijetnja za srce i krvne sudove. Zato je važno razumjeti kako ove masti djeluju, zašto dolazi do njihovog poremećaja i kako ih možemo držati pod kontrolom. Briga o njihovim vrijednostima nije samo preporuka ljekara, već i jedan od ključnih koraka ka dugom i zdravom životu.
U savremenom društvu, gdje su stres, brza hrana i sjedilački način života postali svakodnevnica, sve više ljudi suočava se s poremećajem masnoća u krvi. Dvije ključne komponente koje igraju ulogu u ovom problemu su trigliceridi i holesterol – masti koje naše tijelo prirodno proizvodi i koristi za brojne funkcije, ali koje u prekomjernim količinama mogu izazvati ozbiljne zdravstvene komplikacije. Iako ih često povezujemo s lošom ishranom, istina je da na njihove nivoe utiče cijeli niz faktora, uključujući i genetiku.
Trigliceridi predstavljaju oblik masti koji tijelo koristi kao skladište energije. Svaki put kada pojedemo više kalorija nego što ih potrošimo, naročito ako se radi o šećerima i mastima, višak se pretvara u trigliceride i pohranjuje u masnim ćelijama. Kada nam zatreba dodatna energija, poput tokom posta ili fizičke aktivnosti, tijelo oslobađa te trigliceride kako bi ih iskoristilo kao gorivo. Normalne vrijednosti triglicerida u krvi kreću se ispod 150 mg/dl, a sve iznad toga već nosi određeni rizik. Vrednosti iznad 200 mg/dl smatraju se visokim, dok sve preko 500 mg/dl već predstavlja ozbiljno zdravstveno upozorenje.
- Povišeni trigliceridi često idu ruku pod ruku s drugim problemima – dijabetesom, masnom jetrom, bubrežnim bolestima, pa čak i metaboličkim sindromom. Glavni uzroci povišenih triglicerida su prekomjeran unos kalorija, naročito iz rafinisanih ugljenih hidrata, zasićenih masti i alkohola. Gojaznost, fizička neaktivnost i genetska predispozicija dodatno pogoršavaju sliku. Srećom, postoje načini da se nivo triglicerida stavi pod kontrolu.
S druge strane, holesterol je složenija supstanca koja se nalazi u svakoj ćeliji i ima ključnu ulogu u stvaranju hormona, vitamina D i žučnih kiselina. Holesterol se kroz krv transportuje uz pomoć lipoproteina, od kojih su najpoznatiji LDL (tzv. “loš”) i HDL (tzv. “dobar”). LDL holesterol može da se taloži na zidovima arterija, stvarajući naslage koje s vremenom mogu suziti krvne sudove i povećati rizik od srčanog i moždanog udara. Nasuprot tome, HDL pomaže da se višak LDL-a “očisti” iz organizma i izbaci putem jetre. Idealne vrijednosti ukupnog holesterola su ispod 200 mg/dl, s tim da je poželjno da LDL ostane ispod 100 mg/dl, dok HDL treba da bude iznad 60 mg/dl.
- Kao i kod triglicerida, i kod holesterola ključnu ulogu igraju životne navike. Ishrana bogata trans i zasićenim mastima, manjak fizičke aktivnosti, gojaznost, kao i konzumacija alkohola i cigareta negativno utiču na lipidni profil. Uloga genetike ne smije se zanemariti – neki ljudi nasljedno imaju povišen holesterol, čak i ako vode zdrav život. Na kraju, važno je naglasiti da ni trigliceridi ni holesterol nisu neprijatelji ako se nalaze u odgovarajućim granicama. Oni su sastavni dio zdravog organizma i neophodni za njegov pravilan rad. Međutim, njihova ravnoteža je osjetljiva i lako se može poremetiti, naročito u današnjem tempu života.
