Većina nas zna da previše šećera nije zdravo, ali ne shvata koliko on može napraviti štete u tijelu. Najnovija istraživanja otkrivaju da šećer utiče na mnoge funkcije u organizmu, ponekad na vrlo neočekivane načine.
Povišen nivo šećera u krvi nije problem samo dijabetičara — bilo ko može imati visoku razinu šećera i to ne znajući, dok se istovremeno šteta pravi nervima, krvnim sudovima i organima. Zato je važno prepoznati simptome upozorenja i na vrijeme reagovati kako bismo spriječili ozbiljne komplikacije.
Jedan od učinaka šećera jeste da fruktoza iz šećera potiče jetru da skladišti masnoće na neobičnim mjestima, posebno oko jetre, što dovodi do bolesti jetre koja je nekad bila rijetka. Ovo stanje se najčešće javlja kod ljudi sa prekomjernim unosom šećera i može imati ozbiljne posljedice po zdravlje.
Takođe, svakih dodatnih 150 kalorija od šećera dnevno povećava rizik od razvoja dijabetesa za 1,1 posto. Osim toga, često mokrenje može biti jedan od ranih znakova povišenog šećera u krvi.
Još jedan ozbiljan problem izazvan šećerom jeste poremećaj holesterola — kod osoba koje konzumiraju puno šećera dolazi do povećanja lošeg holesterola i triglicerida, dok se smanjuje dobar HDL holesterol. Ovo dodatno opterećuje jetru i povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Povezanost šećera sa srcem je vrlo izražena — srčani i moždani udar su vodeći uzroci smrti kod osoba sa dijabetesom tipa 2. Visok nivo šećera, uz povećanu proizvodnju insulina, utiče na krvni pritisak tako što izaziva stvrdnjavanje arterija, što vodi do hipertenzije.
Interesantno je da se šećer povezuje i sa pojavom tzv. „dijabetesa tipa 3“, koji se odnosi na Alchajmerovu bolest. Naučnici tvrde da poremećena sposobnost mozga da koristi glukozu kao energiju ima veze sa prekomjernim unosom šećera i nezdravom ishranom.
Također, prekomjeran unos šećera remeti hormonalnu kontrolu gladi — fruktoza ometa funkciju leptina, hormona koji šalje signal mozgu da smo siti, što dovodi do prejedanja i konstantne gladi. Zbog toga ljudi postaju proždrvlji i teže kontrolišu unos hrane.
Još jedna opasnost je da šećer stvara ovisnost nalik na drogu jer aktivira centre za zadovoljstvo u mozgu putem lučenja opioida i dopamina. Ovo znači da se vremenom razvija tolerancija, pa je potrebna sve veća količina šećera da bi se osjetilo zadovoljstvo, što može dovesti do ozbiljnih problema sa zdravljem i ponašanjem.
Osim toga, previše šećera u krvi može izazvati osjećaj umora zbog fluktuacija nivoa glukoze, stvarajući začarani krug u kojem se stalno traži nova doza slatkiša. Takođe, povezan je i sa većim rizikom od depresije, naročito kod osoba koje konzumiraju puno slatkiša.
Na kraju, šećer utiče i na izgled kože. On se veže za proteine i stvara štetne molekule koji oštećuju kolagen i elastin, što dovodi do stvaranja bora i opuštanja kože — proces ubrzanog starenja lica.
Ukratko, prekomjeran unos šećera može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme: od masnih naslaga na jetri, povećanog rizika od dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, do problema sa mozgom, zavisnosti, umora, depresije i starenja kože. Zato je važno pratiti unos šećera i birati zdravije alternative za dobro opšte zdravlje.
