Demografska slika Kantona Sarajevo: Razlike između gradskih i prigradskih općina
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, Kanton Sarajevo je u protekloj godini zabilježio negativan prirodni priraštaj od -0,10 posto. Na procijenjenih 422.000 stanovnika zabilježeno je 417 preminulih više nego rođenih.
Ipak, demografska kretanja nisu ujednačena u svim dijelovima kantona, pri čemu prigradske općine bilježe pozitivne trendove, dok gradske općine imaju negativan prirodni priraštaj.
Četiri općine s pozitivnim prirodnim priraštajem
Pozitivan prirodni priraštaj zabilježen je u četiri prigradske općine Kantona Sarajevo, koje spadaju među ukupno 14 općina i gradova u Bosni i Hercegovini s pozitivnim trendom u 2025. godini:
-
Ilijaš: +0,39 posto
-
Ilidža: +0,21 posto
-
Vogošća: +0,12 posto
-
Hadžići: +0,10 posto
Općina Ilidža ostvarila je najveći prirodni priraštaj u Bosni i Hercegovini u apsolutnim brojevima, sa +151 stanovnikom više. Općinski načelnik Nermin Muzur istakao je da ovi podaci pokazuju kako mlade porodice u toj lokalnoj zajednici prepoznaju sigurno okruženje za život, dodavši da to obavezuje općinsku administraciju na daljnja ulaganja u obrazovnu, dječiju i sportsku infrastrukturu.
Stanje u gradskim općinama
S druge strane, sve centralne gradske općine i najjužnija općina Trnovo zabilježile su negativan prirodni priraštaj:
-
Trnovo: -0,76 posto
-
Centar: -0,43 posto
-
Stari Grad: -0,40 posto
-
Novo Sarajevo: -0,36 posto
-
Novi Grad: -0,10 posto
Faktori koji utječu na demografske trendove
Govoreći o uzrocima ovakvih kretanja, Mustafa Vlahovljak, predsjednik Udruženja “Porodice tri plus”, ukazao je na dva ključna faktora koja oblikuju trenutnu demografsku sliku:
-
Rješavanje stambenog pitanja: Mlade porodice se zbog pristupačnijih stambenih opcija češće odlučuju na preseljenje u prigradska naselja kao što je Vogošća. Kao primjer promjena navodi se općina Novi Grad, koja je ranije imala pozitivan prirodni priraštaj, dok trenutno bilježi negativne demografske pokazatelje.
-
Kulturološki faktor: U ruralnijim područjima i prigradskim dijelovima općina izraženija je sklonost formiranju višečlanih porodica. Statistika potvrdjuje trend da se u urbanim centrima bilježi manji broj djece u odnosu na ruralnije sredine.
Iako unutrašnje migracije i postojeće porodične politike daju određene rezultate na nivou pojedinih općina, stručnjaci naglašavaju da je za značajniji oporavak ukupne demografske slike Kantona Sarajevo potreban dugoročan i sistemski pristup stambenim i porodičnim politikama.
