DODIKOVE UCJENE: „AKO BOŠNJACI I HRVATI PRIHVATE NOVI USTAV RS‑A — VRATIT ĆEMO…“
Politička scena Bosne i Hercegovine ovih dana ponovo je u žiži pažnje zbog izjava Milorada Dodika, dugogodišnjeg političkog lidera Republike Srpske. U jednom od svojih posljednjih obraćanja, Dodik je iznio tvrdnje koje su mnoge ponovo navele na zabrinutost i otvorile pitanja o stabilnosti političkog dijaloga u zemlji. Njegova izjava da bi “vraćanje određenih nadležnosti entitetu RS‑a” moglo uslijediti ako Bošnjaci i Hrvati prihvate novi ustav Republike Srpske brzo je izazvala oštre reakcije, kako u političkim krugovima, tako i među građanima.
Ono što je posebno kontroverzno u Dodikovom govoru jeste upravo ton koji podsjeća na retoriku ucjena — impliciranje da bi određene političke ili ustavne promjene trebale biti nagrada ili ustupak u zamjenu za političku podršku jednoj grupi ili entitetu. Takav stav dodatno pojačava tenzije u zemlji koja je već duboko podijeljena na etničkoj i političkoj osnovi.
Dodikova poruka upućena predstavnicima bošnjačkog i hrvatskog naroda bila je jasna: ako oni prihvate novu verziju ustava RS‑a — koji bi, prema njegovim riječima, formalizirao dodatne nadležnosti entiteta — onda bi se navodno vratiloono što on smatra legitimnim pravima entiteta. Prema njegovom objašnjenju, to bi uključivalo veći stepen autonomije i manje ingerencija državnih institucija.
Međutim, takve tvrdnje naišle su na oštre kritike. Protivnici su odmah istakli da ustavne promjene ne mogu biti predmet ucjena niti uslovljavanja, već da moraju biti rezultat šireg dijaloga i saglasnosti svih naroda i građana Bosne i Hercegovine. Oni smatraju da je ustav temeljni dokument koji definiše prava svih, i da se ne smije mijenjati kao trofej u političkim pregovorima.
Stručnjaci za ustavno pravo ukazuju da je svaki pokušaj izmjene ustavnog poretka BiH izuzetno osjetljiv i zahtijeva minuciozan proces saglasnosti sa svim nivoima vlasti, uključujući državne institucije, entitete i konstitutivne narode. Ustav ne može biti predmet jednostranih zahtjeva ili uslovljavanja jer bi to, prema njima, podgrijavalo polarizaciju, nepoštovanje temeljnih principa i pravnu nesigurnost.
U javnim diskusijama, mnogi građani izrazili su zabrinutost zbog ovakvih izjava, smatrajući da takva retorika ne doprinosi stabilnosti, nego dodatno produbljuje nepovjerenje među narodima. Jedan od komentatora istakao je da “svaki pokušaj da se politički pregovori vode kroz ucjene i prijetnje umjesto kroz dijalog i argumente samo povećava jaz između zajednica, umjesto da ga smanjuje.”
S druge strane, pristalice Dodika podržavaju njegove stavove, tvrdeći da entiteti, uključujući RS, imaju legitimno pravo da zahtijevaju povratak nadležnosti koje smatraju izgubljenim ili nepravedno centraliziranim. Oni navode da je dodatna autonomija entiteta način da se očuva identitet i politički izražaj konstitutivnih naroda, te da se spriječi dalja centralizacija vlasti na državnom nivou.
Međutim, mnogi politički analitičari upozoravaju da Bosna i Hercegovina kao država nem može funkcionisati ako entiteti stalno uslovljavaju svoju primjenu Ustava ili ustavnih odredbi na način koji djeluje kao manipulacija nadležnostima i pravima drugih naroda. Oni naglašavaju da je važno da se ustavni procesi vode kroz proceduralne i demokratske mehanizme, a ne kroz pritiske i ucjene.
U ovakvoj situaciji, stručnjaci za međunarodne odnose podsjećaju da postoji i širi kontekst: međunarodna zajednica i institucije koje prate stanje u BiH često naglašavaju značaj poštivanja Dejtonskog sporazuma i Ustava, te oprez u procesima koji bi mogli destabilizirati ranjivi mir i povjerenje među zajednicama.
Na kraju, jedno je jasno: dok god se pitanja o nadležnostima, ustavnim promjenama i političkim pravima rješavaju putem javnih ucjena umjesto dijaloga, teško je očekivati trajnu stabilnost i zajednički razvoj u kompleksnom društvu poput bosanskohercegovačkog. U takvom okruženju, način na koji se vode rasprave o temeljima ustavnog poretka ima veliki utjecaj na povjerenje građana u institucije i međusobne odnose naroda.
#BosnaIBosnaPravosuđe #Ustav #RS #MiloradDodik #Politika #Dijalog #Polarizacija #PravaGrađana #KonstitutivniNarodi #Stabilnost #Dejton
