ERDOGAN UPOZORIO DODIKA: „BOSNA ĆE OSTATI CIJELA — NEMA OTCJEPLJENJA!“
U jeku intenzivnih političkih tenzija u Bosni i Hercegovini, u kojima se ponovno u prvi plan vraćaju teme ustavnih nadležnosti, uloge entiteta i odnosa unutar državnog sistema, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan poručio je jasno i nedvosmisleno da Bosna i Hercegovina mora ostati cjelovita i jedinstvena država, bez otcjepljenja bilo kojeg dijela njenog teritorija.
Tokom obraćanja koje je izazvalo veliku pažnju regionalne javnosti, Erdogan je istaknuo da je territorialna cjelovitost BiH od suštinskog značaja i da svako političko rješenje mora biti usklađeno s međunarodnim pravom, Ustavom zemlje i Dejtonskim mirovnim sporazumom. Ova izjava turskog lidera došla je u trenutku kada su se u javnom diskursu intenzivirale teme o mogućim ustavnim promjenama i jačanju autonomije entiteta, posebno Republike Srpske, što je interpretirano na različite načine u domaćim političkim krugovima.
Erdoganova poruka — da nema otcjepljenja i da Bosna i Hercegovina ostaje cijela država — interpretirana je kao podrška teritorijalnoj cjelovitosti i suverenitetu zemlje. Njegove riječi dodatno su naglasile važnost poštivanja postojećih međunarodnih okvira i institucija koje čine temelj sigurnosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Ovakav stav dolazi u trenutku kada se unutar političkih struktura zemlje vode intenzivne debate o tome kako balansirati prava entiteta sa obavezama prema državnim institucijama. Dugogodišnje nastojanje pojedinih političkih lidera, uključujući predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, da promovišu ideje o jačanju entiteta — pa i o razmatranju referenduma o pitanjima koja bi mogla uključiti i razdruživanje — naišlo je na oštre kritike domaćih političkih aktera i međunarodne zajednice, koji smatraju da bi takve ideje bile destabilizirajuće za državu.
Stručnjaci za međunarodne odnose i regionalnu politiku ističu da je poruka koju je Erdogan poslao ujedno i signal potpore principima koje zagovara međunarodna zajednica: ono što se danas u politici često naziva pomirenjem, saradnjom i institucionalnim dijalogom, zapravo predstavlja temelj za stabilan i održiv razvoj zemlje.
U tom kontekstu, važno je podsjetiti na niz odluka i reakcija koje su uslijedile u prethodnom periodu, kada su se entitetske vlasti Republike Srpske sukobile s državnim institucijama oko ingerencija i nadležnosti. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je suspendovao pojedine odluke entiteta koje su se ticale isključivanja državnih pravosudnih i policijskih institucija iz nadležnosti RS‑a, uz obrazloženje da bi takve odluke ozbiljno narušile pravni poredak i stabilnost države.
Međunarodni politički krugovi, uključujući EU i druge globalne aktere, pozivali su sve strane da se uzdrže od provokativnih i podjela izazivajućih retorika, te da se fokusiraju na dijalog, poštivanje Ustava i reforme koje vode ka stabilizaciji i prosperitetu.
U takvom ambijentu, Erdoganova jasna izjava o očuvanju cjelovitosti Bosne i Hercegovine prihvatila se kao podrška stabilnosti i općenito kao poruka protiv separatističkih ideja — bez obzira na političke diskusije ili unutrašnje stavove kojima se ponekad nastoje otvoriti pitanja o budućnosti entiteta.
Analitičari naglašavaju da se politika ne može graditi na prijetnjama otcjepljenjem ili nametanju ultimativnih ciljeva, već kroz kompromis, dijalog i poštivanje Ustava, što je poruka na koju se sve češće pozivaju i domaći i međunarodni akteri.
Zaključno, Erdoganova poruka da Bosna i Hercegovina ostaje cijela i da nema otcjepljenja smatra se izrazom podrške integritetu države i pozivom na odgovorno političko ponašanje svih strana, jer stabilnost jedne zemlje ima šire regionalne i međunarodne implikacije — posebno za mir, sigurnost i ekonomski razvoj Balkana.
#BosnaIBosnaPravosuđe #Erdogan #Dodik #TeritorijalnaCjelovitost #Politika #MeđunarodniOdnos #Stabilnost #Dejton #Ustav #Regija #Mir #Dijalog
