- Sve više ljudi širom svijeta suočava se s demencijom, bolešću koja ne bira godine ni pol. Iako lijek još uvijek ne postoji, način života i ishrana mogu igrati ključnu ulogu u njenoj prevenciji.
Demencija je tiha i podmukla prijetnja koja sve više uzima maha, posebno u savremenom društvu koje često zanemaruje zdravlje mozga. Riječ je o stanju koje postepeno oduzima sjećanja, sposobnost rasuđivanja i samostalnog funkcionisanja, ostavljajući osobe i njihove porodice u teškim životnim situacijama.
- Demencija nije sama bolest, već skup simptoma koji ukazuju na propadanje kognitivnih funkcija. Najčešći uzrok je Alchajmerova bolest, dok vaskularna demencija često nastaje nakon moždanog udara. Tu su i drugi oblici, poput demencije s Lewyjevim tijelima te kognitivnih poremećaja povezanih s Parkinsonovom bolešću. Svima im je zajedničko to što mijenjaju svakodnevni život, a često i brišu identitet osobe.
Dok medicina traga za lijekom, stručnjaci širom svijeta sve više ističu važnost prevencije. Stil života, svakodnevne navike i ono što unosimo u organizam imaju ogroman uticaj na zdravlje mozga. Među brojnim savjetima, posebnu pažnju privlači jedna namirnica – masna riba bogata omega-3 masnim kiselinama.
Omega-3 – gorivo za mozak
Omega-3 masne kiseline ključne su za očuvanje moždanih funkcija. One učestvuju u zaštiti moždanih ćelija, poboljšavaju komunikaciju između neurona i smanjuju upale koje ubrzavaju starenje mozga. Brojne naučne studije potvrdile su da redovan unos omega-3 može smanjiti rizik od razvoja Alchajmerove bolesti i sličnih stanja.
Nutricionisti savjetuju: “Masna riba poput lososa, haringe, skuše ili tune trebala bi se jesti barem jednom do dva puta sedmično.” Ako ne volite ribu, možete posegnuti za alternativama poput lanenog ulja, oraha, chia sjemenki ili orahovog ulja.
Mentalna aktivnost – svakodnevna gimnastika za mozak
Poznati psihijatar Vladeta Jerotić govorio je da je mozak poput mišića – ako ga ne koristimo, slabi. Zato je važno svakodnevno izazivati svoj um. Nisu potrebni složeni zadaci, već jednostavne aktivnosti koje podstiču misaonu aktivnost i pamćenje.
Neki od savjeta stručnjaka uključuju:
-
Učenje novih vještina, poput jezika ili sviranja instrumenta
-
Pamćenje pjesama, molitvi ili recepata
-
Igranje misaonih igara poput šaha, sudoku ili ukrštenih riječi
-
Čitanje, pisanje, crtanje ili kreativno izražavanje
Ove aktivnosti mogu djelovati jednostavno, ali u kombinaciji s pravilnom ishranom čine mozak otpornijim na starenje i kognitivno propadanje.
Pokret, san i društvo – stubovi zdravog uma
Pored ishrane i misaone aktivnosti, tri navike posebno doprinose zdravlju mozga:
-
Redovna fizička aktivnost – čak i svakodnevna šetnja može značajno poboljšati cirkulaciju i dotok kisika do mozga.
-
Kvalitetan san – dok spavamo, mozak se “čisti” od toksina i obnavlja svoje funkcije.
-
Društveni kontakti – smijeh, razgovori i osjećaj povezanosti smanjuju stres i čine mozak otpornijim.
Prevencija kao stil života
Zdrav mozak ne dolazi preko noći. To je rezultat svakodnevnih izbora koje donosimo – od onoga što jedemo, kako mislimo, do toga s kim provodimo vrijeme. Ako barem jednom sedmično konzumirate omega-3, izazovete svoj um nekom novom aktivnošću i krećete se redovno, već ste napravili snažan korak ka zaštiti od demencije.
