- Bolesti štitne žlijezde danas su sve češća pojava, a zabrinjava činjenica da pogađaju i mlade ljude. Savremeni način života, stres i nepravilna ishrana glavni su razlozi zbog kojih se poremećaji rada ove važne žlijezde sve češće dijagnosticiraju. Iako su simptomi različiti, svi poremećaji imaju zajedničku osobinu – mogu značajno uticati na cjelokupno zdravlje i kvalitet života.
Štitna žlijezda, smještena na prednjem dijelu vrata, proizvodi hormone koji regulišu brojne procese u organizmu. Njeni hormoni – tiroksin (T4), trijodtironin (T3) i kalcitonin – utiču na metabolizam, rast, rad srca, nivo šećera u krvi, tjelesnu temperaturu, ali i na održavanje trudnoće i seksualnu funkciju. Kada je lučenje ovih hormona poremećeno, dolazi do raznih zdravstvenih problema koji se često razvijaju postepeno i dugo ostaju neprimijećeni.
Najčešći poremećaji rada štitne žlijezde su hipertireoza, hipotireoza, tiroiditis i Hašimotov tiroiditis. Hipertireoza nastaje kada žlijezda proizvodi previše hormona, što ubrzava rad metabolizma, dok hipotireoza označava suprotnu situaciju – usporeno lučenje hormona koje dovodi do umora, debljanja i osjećaja hladnoće. Tiroiditis podrazumijeva upalu žlijezde, a Hašimotov sindrom je autoimuno oboljenje u kojem imuni sistem napada vlastito tkivo. Svi ovi poremećaji mogu ozbiljno narušiti zdravlje srca, mišića, kostiju i nervnog sistema.
Ljekari širom svijeta upozoravaju da se sve veći broj mladih ljudi susreće s problemima štitne žlijezde. Glavni razlog za to je savremeni stil života ispunjen stresom, neredovnim obrocima i povećanom konzumacijom industrijski prerađene hrane.
Prehrana igra značajnu ulogu u zdravlju štitne žlijezde, a mnogi nisu svjesni da određene namirnice mogu otežati njeno funkcionisanje. Dijetetičari posebno upozoravaju na tzv. goitrogene – supstance koje ometaju sintezu hormona štitne žlijezde, posebno u uslovima nedostatka joda. Namirnice bogate goitrogenima najčešće su povrće iz porodice krstašica, kao što su brokoli, karfiol i kupus, ali i soja i proso. Ove namirnice sadrže spoj goitrin, koji može smanjiti aktivnost žlijezde i pogoršati simptome kod osoba sa već postojećim problemima.
Ipak, dobra vijest je da većinu ovih namirnica nije potrebno potpuno izbaciti iz ishrane. Zagrijavanje povrća iz porodice krstašica, poput kuhanja ili blanširanja, značajno smanjuje njihovu goitrogenu aktivnost. To znači da povremena konzumacija kuhanog brokolija ili karfiola ne predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju, dok sirovo povrće treba jesti u manjim količinama i uz obaveznu raznovrsnu ishranu.
Osobe koje već imaju dijagnozu poremećaja štitne žlijezde trebalo bi da se posavjetuju sa ljekarom ili nutricionistom o pravilnom planu ishrane. Samoinicijativno uvođenje ili izbacivanje određenih namirnica može dovesti do pogoršanja simptoma ili nedostatka važnih nutrijenata.
Pravovremeno prepoznavanje simptoma, redovne kontrole i zdrava ishrana mogu spriječiti ozbiljne komplikacije i omogućiti kvalitetan život. Poremećaji štitne žlijezde nisu rijetkost, ali uz odgovarajuću terapiju i pažljivo odabrane namirnice, moguće je držati bolest pod kontrolom i smanjiti rizik od dugoročnih posljedica.
