Saslušanje u Senatu SAD: Pitanja genocida u Srebrenici, Dodikove retorike i poslovnih interesa na Zapadnom Balkanu
Pred Odborom za vanjske poslove Senata Kongresa Sjedinjenih Američkih Država u Washingtonu održano je saslušanje kandidata za diplomatska predstavništva SAD-a u nekoliko ključnih zemalja, među kojima su u prvom planu bile kandidature za ambasadore u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Saslušanje pred američkim senatorima proteklo je u znaku oštrih rasprava o historijskim činjenicama, regionalnoj stabilnosti, ali i potencijalnom sukobu interesa u vezi s poslovnim projektima na Balkanu.
Posebnu pažnju tokom ispitivanja kandidata privukla su pitanja demokratskih senatora Jeanne Shaheen i Chrisa Murphyja, koji su od kandidata za ambasadore u Beogradu i Sarajevu tražili jasne i nedvosmislene stavove o ključnim regionalnim pitanjima.
Jasna potvrda genocida u Srebrenici od strane novih diplomatskih kandidata
Tokom ispitivanja, senatorka Jeanne Shaheen usmjerila je fokus na zvaničnu politiku Washingtona prema ratnim zločinima počinjenim tokom raspada Jugoslavije. Candidate za ambasadora SAD-a u Srbiji, Michaela Younga, direktno je upitala da li će zvanična američka pozicija u Beogradu i dalje ostati pri stavu da je u Srebrenici počinjen genocid.
Kandidati za obje diplomatske pozicije iznijeli su identičan stav, potvrdno odgovoriši na pitanja o pravnoj i historijskoj kvalifikaciji događaja iz jula 1995. godine.
Ključne izjave novih kandidata za ambasadore:
Michael Young (kandidat za ambasadora u Srbiji): “Da, u Srebrenici se desio genocid. To je historijska činjenica. Ako budem potvrđen, to ću afirmirati u svom radu.”
Ronald Johnson (kandidat za ambasadora u BiH): “Možete biti sigurni u to da ću, ako budem potvrđen, afirmirati zvanični stav SAD-a o Srebrenici… To je sudski utvrđena činjenica.”
Debata o sankcijama Miloradu Dodiku i političkoj retorici u BiH
U nastavku saslušanja, senatorka Shaheen problematizirala je izostanak reakcije američke administracije kada je u pitanju primjena zakona o sankcijama za aktere koji podrivaju mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu. Posebno je podvukla nedavno ponašanje predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, navodeći njegovo prisustvo na sahrani osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, izjave o nezavisnosti Republike Srpske, te označavanje političkog Sarajeva i Bošnjaka kao neprijatelja svega nekoliko mjeseci nakon što su mu SAD ukinule ranije uvedene sankcije.
Kandidat za ambasadora u Bosni i Hercegovini, Ronald Johnson, iznio je umjereniji stav, navodeći da je retorika u Bosni i Hercegovini trenutačno povišena zbog predstojećih izbora, ali je obećao da će poštovati odluke Kongresa i pružati tačne informacije Washingtonu o stanju na terenu.
Rasprava o potencijalnom sukobu interesa i poslovnim projektima
Druga runda pitanja, koju je vodio senator Chris Murphy, bila je posvećena ulozi diplomatsko-konzularnih predstavništava u promovisanju poslovnih poduhvata povezanih s porodicom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa na Balkanu.
Značaj saslušanja za buduće odnose Washingtona prema regionu
Saslušanje pred Odborom za vanjske poslove Senata pokazalo je da Zapadni Balkan ostaje u fokusu američke vanjske politike, ali i da unutar samog Kongresa postoje značajna neslaganja oko načina provođenja diplomatskog pritiska, primjene sankcija te balansiranja između ekonomskih interesa i očuvanja ustavnog poretka i mira u Bosni i Hercegovini i širem regionu. Odluka o potvrđivanju novih ambasadora u Sarajevu i Beogradu očekuje se nakon okončanja kompletne procedure pred Senatom.
