NERADNA NEDJELJA U ZAVIDOVIĆIMA: KAKO TRGOVCI ZAOBILAZE ZAKON I ZARAĐUJU NA NEL0GIČNOSTIMA
U Federaciji Bosne i Hercegovine nedavno je uvedena odluka o neradnoj nedjelji za trgovinske objekte, s ciljem da se radnicima u trgovini osigura barem jedan slobodan dan sedmično i poboljša ukupni kvalitet radnih uslova. Iako je ova odluka dočekana s odobravanjem dijela javnosti, praksa na terenu pokazuje da njena primjena nije ni približno ujednačena. Posebno se ističe primjer Zavidovića, gdje pojedini trgovci, prema tvrdnjama njihovih kolega, svjesno krše zakon i ostvaruju značajnu zaradu upravo nedjeljom.
Neformalna grupa trgovaca iz ovog grada upozorava da se oni koji poštuju zakon osjećaju direktno oštećenima, jer dio njihovih konkurenata nastavlja s radom nedjeljom, normalno prodaje robu i izdaje fiskalne račune. Iako inspekcija izlazi na teren i izriče kazne, problem je u tome što se te kazne, kako navode trgovci, ne smatraju ozbiljnom preprekom za one koji odluče ignorisati propise.
Prema navodima iz same trgovačke zajednice, pojedini objekti nedjeljom ostvaruju promet i do 30.000 konvertibilnih maraka dnevno. U takvim okolnostima, kazna od nekoliko stotina maraka doživljava se kao prihvatljiv trošak poslovanja, a ne kao mjera odvraćanja. Čak i kada se kazne ponavljaju, pojedini trgovci procjenjuju da im se i dalje više isplati raditi nego zatvoriti objekat.
Iz nadležnih inspekcijskih organa navode da su kazne zakonom jasno propisane i da se razlikuju za fizička i pravna lica. Ipak, u praksi se pokazuje da su trgovci registrovani kao fizička lica u povoljnijem položaju, jer su iznosi kazni za njih relativno niski u odnosu na promet koji ostvaruju. Zbog toga se sve češće govori o potrebi pooštravanja sankcija, naročito za one koji više puta ponavljaju prekršaj.
Federalno ministarstvo trgovine ističe da zakon nema „rupe“ i da je propis jasan, te da se u većini slučajeva radi o svjesnom kršenju zakona, a ne o nejasnoćama u tumačenju. Ministarstvo naglašava da će se kontrole nastaviti, kao i da postoji mogućnost izricanja zaštitnih mjera, uključujući privremenu zabranu obavljanja djelatnosti za one koji uporno ignorišu propise.
S druge strane, dio trgovaca smatra da je odluka o neradnoj nedjelji donijeta bez dovoljno sluha za realne uslove na terenu. Kao moguće rješenje, pojedini predlažu da se malim porodičnim trgovinama omogući rad nedjeljom, ali isključivo ako u njima rade vlasnici ili članovi porodice, bez zapošljavanja dodatne radne snage. Time bi se, smatraju, smanjio pritisak na male privrednike, a istovremeno zaštitila prava radnika.
Primjer Zavidovića jasno pokazuje da problem nije u samoj ideji neradne nedjelje, već u njenoj neujednačenoj primjeni. Dok jedni poštuju zakon i trpe finansijske gubitke, drugi ga krše i ostvaruju dodatnu dobit, što stvara osjećaj nepravde i narušava povjerenje u institucije.
Sve dok se ne pronađe model koji će osigurati jednaka pravila za sve i kazne koje zaista imaju odvraćajući efekat, neradna nedjelja će ostati tema rasprava, nezadovoljstva i podjela među trgovcima, ali i širom javnosti.
#NeradnaNedjelja
#Zavidovići
#Trgovina
#RadničkaPrava
#Ekonomija
#Zakon
#Inspekcija
#FBiH
#Privreda
