ODBIJENA HITNA PROCEDURA ZA ZAKON O POLICIJSKIM SLUŽBENICIMA — ISAK PORUČUJE: „OVO JE IZDAJA BOSNJAKA I UDAR NA FUP“
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donio je odluku koja je izazvala snažne reakcije u političkim i sigurnosnim krugovima: odbijena je inicijativa za hitnu proceduru izmjena i dopuna Zakona o policijskim službenicima. Odluka da se prijedlog ne razmatra u ubrzanom postupku naišla je na žestoku kritiku dijela zastupnika, među kojima se posebno istakao poslanik Isak.
Isak je, odmah nakon glasanja, oštro osudio ishod i poručio da je odbijanje hitne procedure „izdaja bosanskog naroda i direktan udar na Federalnu upravu policije (FUP)“. Njegove riječi dodatno su podigle tenzije u javnoj raspravi i pojačale zabrinutost oko budućnosti reformskih procesa u najvažnijim sigurnosnim zakonima u zemlji.
Šta je bila svrha hitne procedure?
Inicijativa za hitnu proceduru predložena je s ciljem da se brzo i efikasno usuglase izmjene Zakona o policijskim službenicima, za koje predlagači smatraju da su neophodne radi:
✔️ Povećanja operativne efikasnosti policijskih struktura,
✔️ Jačanja integriteta i profesionalnih standarda u policiji,
✔️ Usklađivanja sa evropskim i međunarodnim standardima,
✔️ Osiguranja funkcionalnog djelovanja FUP-a bez kontinuiranih političkih pritisaka.
Zagovornici hitne procedure tvrde da su reforme od vitalne važnosti kako bi policijske snage u Federaciji BiH bile sposobne odgovoriti na sve složenije sigurnosne izazove, uključujući organizirani kriminal, korupciju i međunarodne prijetnje.
Međutim, parlamentarna većina je odbacila prijedlog da se zakon razmatra ubrzano, što znači da će se on razmatrati u standardnoj zakonodavnoj proceduri, koja podrazumijeva opsežnu diskusiju, mogućnost amandmana i duži vremenski okvir.
Reakcija Isaka — oštra i emotivna
Poslanik Isak bio je direktan u kritikama odluke o odbijanju hitne procedure. Nazvao je ovaj potez „izdajom bosanskog interesa“, te je poručio da su upravo takve odluke dokaz kako unutrašnje političke igre i koalicioni odnosi često nadvladavaju sigurnosne i državotvorne prioritete.
Prema njegovim riječima, FUP je ključna institucija za sigurnosnu stabilnost Federacije i zemlje u cjelini, a svako ko osporava mjere koje bi ojačale tu instituciju, ne radi u najboljem interesu građana.
Isak je posebno naglasio da bi hitna procedura omogućila da se zakon usvoji prije nego što tekuće sigurnosne prijetnje postanu još izraženije. On smatra da su odlaganja i rasprave izvan hitne procedure nepotrebno birokratizirani koraci koji samo štete kapacitetima policijskih struktura.
Argumenti protiv hitne procedure
Zastupnici koji su bili protiv ubrzanog postupka navode nekoliko ključnih razloga:
🔹 Potrebno je više vremena za konsultacije sa stručnim službama i civilnim sektorom.
🔹 Standardna procedura omogućava kvalitetniju raspravu i preciznije amandmane.
🔹 Impresija hitnosti može dovesti do donošenja zakona koji nije usklađen sa širim pravnim okvirom.
Prema njihovom stavu, važno je razmotriti sve implikacije prije nego se zakon donese, jer se radi o jednom od temeljnih zakona koji reguliše policijske nadležnosti i odgovornosti.
Šira politička i sigurnosna pozadina
Odbijanje hitne procedure dolazi u periodu kada sigurnosne prijetnje i složeni kriminalni obrasci sve više utiču na zemlje regiona, pa tako i na Bosnu i Hercegovinu. U takvom kontekstu, neke političke i sigurnosne strukture smatraju da su reforme policijskih zakona ključne za jačanje sposobnosti institucija da odgovore na novi set izazova.
Federalna uprava policije, kao centralni organ za provođenje zakona i zaštitu javnog reda, često se nalazi u fokusu rasprava o efikasnosti, nepristrasnosti i organizacionim kapacitetima. Mnogi stručnjaci tvrde da bi ažurirani zakon mogao:
📌 Poboljšati sistem upravljanja ljudskim resursima u policiji,
📌 Dati jasnije smjernice za disciplinske mjere i odgovornost,
📌 Ojačati nezavisnost policijskih istraga od političkih utjecaja.
Javnost podijeljena — puna očekivanja i sumnji
Reakcije javnosti na odbijanje hitne procedure vrlo su podijeljene. Dio građana podržava argument da se zakoni moraju razmatrati temeljito, bez žurbe, kako bi se spriječile greške i nepotrebni pravni konflikti. „Zakoni se ne donose na brzinu — to mora biti promišljeno i temeljito,“ kaže jedan od komentatora.
S druge strane, mnogi podržavatelji Isakovog stava smatraju da odlaganje pokazuje nedostatak političke volje da se uradi ono što je potrebno za unapređenje sigurnosnog sistema. Oni tvrde da je sigurnosna situacija dovoljno ozbiljna da zahtijeva hitnu i odlučnu reakciju vlasti.
Zaključak
Odbijanje hitne procedure za Zakon o policijskim službenicima pokazuje da je zakonodavna arena Federacije Bosne i Hercegovine duboko podijeljena, kako po pitanju pristupa reformama, tako i po pitanju prioriteta koji se postavljaju u donošenju pravnih akata. Pitanje će se i dalje razmatrati u redovnoj proceduri, ali je jasno da će utjecaj na sigurnosnu politiku i percepciju u javnosti biti dugotrajan.
Bez obzira na različite stavove, jedno ostaje neosporno: sigurnosne reforme i modernizacija policijskog sistema – ukoliko se dogode – imaju potencijal da značajno utiču na stabilnost, povjerenje građana i borbu protiv kriminala u cjelini. U narednim mjesecima bit će važno pratiti kako će se prijedlog zakona razvijati kroz parlamentarnu proceduru i da li će konačni tekst zadovoljiti potrebe svih strana u ovoj kompleksnoj raspravi.
#BosnaIHrecegovina #policija #parlament #FUP #Zakon #sigurnost #AdSenseFriendly #dnevnevijesti #politika #pravnadisciplina #institucije #zakonodavstvo #sigurnosniprioriteti #zakonopolicijskimslužbenicima #javnarasprava
