PET OSUĐENIKA ČISTI SNIJEG ISPRED VRHOVNOG SUDA FBiH — NOVI PRISTUP DRUŠTVENO KORISNOM RADU
U Sarajevu se ovih dana dešava neuobičajen prizor koji je privukao pažnju prolaznika, medija i šire javnosti. Grupa od pet osudenika iz Kazneno-popravnog zavoda (KPZ) Sarajevo angažovana je da čisti snijeg i održava pristupne površine ispred zgrade Vrhovnog suda Federacije BiH. Ovaj vid društveno korisnog rada izazvao je široku debatu o ulozi osuđenika u zajednici, modelima resocijalizacije i praksi kažnjavanja koja nije isključivo zasnovana na zatvorskoj izolaciji.
Prema informacijama nadležnih, ovakav angažman organizovan je u okviru programa koji ima za cilj integraciju osuđenika kroz konkretne zadatke na javnim prostorima. Snijeg u Sarajevu, kojeg je posljednjih dana bilo značajne količine, stvorio je ozbiljne izazove za bezbjedno kretanje pješaka i vozila — posebno u centru grada. Upravo zato su nadležne gradske službe, u saradnji sa pravosudnim institucijama, odlučile da dio posla povjere grupi osuđenika, uz nadzor i podršku KPZ osoblja.
Društveno korisni rad nije novost u pravosudnim sistemima mnogih zemalja — ali njegov vidljivi angažman ispred institucije kao što je Vrhovni sud ima simboličku težinu. Time se ne samo ublažavaju posljedice zime i klizavih kolovoza, već se ukazuje i na širu namjeru da se osuđenicima pruži prilika da aktivno učestvuju u zajednici i doprinesu opštem dobru.
Na fotografijama i videozapisima koji su se pojavili u javnosti vidi se kako petorica osuđenika pod stručnim nadzorom uklanjaju snijeg lopatama i drugim alatima, uz jasno označene prsluke i opremu potrebnu za siguran rad na terenu. Ovaj proces je organizovan u skladu sa svim sigurnosnim i zdravstvenim standardima, kako bi se osiguralo da niko ne bude izložen nepotrebnom riziku tokom čišćenja i djelovanja u zimskim uslovima.
Reakcije javnosti na ovaj vid angažmana su podijeljene. Jedan dio građana reaguje pozitivno, ističući da je riječ o primjeru odgovornog društvenog tretmana osoba koje su počinile krivična djela. Prema tom stavu, društveno korisni rad predstavlja priliku da osuđenici razviju osjećaj odgovornosti, priznaju štetu koju su prouzrokovali i doprinesu zajednici od koje su nekada bili udaljeni. Zastupljen je stav da takav rad može pomoći u resocijalizaciji i smanjenju recidiva — povratka na stari, kriminalni način života.
S druge strane, postoje i oni koji smatraju da bi osuda trebala ostati stroga i jasno fokusirana na kažnjavanje, te da angažovanje osuđenika na javnim poslovima može biti pogrešno tumačeno kao ublažavanje kazne. Takvi kritičari su zabrinuti da će društvena percepcija kažnjavanja biti oslabljenja ako osuđenici rade na tako vidljivim lokacijama, posebno ispred jedne od najvažnijih pravosudnih institucija u Federaciji BiH.
Međutim, pravosudni stručnjaci koji podržavaju ovakav pristup ističu da društveno korisni rad ne isključuje kaznu, već je njen dodatni element koji može doprinijeti smanjenju kriminaliteta i boljim ishodima po same osuđenike. Umjesto kompletne izolacije, ovakav model omogućava da osoba prepozna vrijednost društvenog doprinosa, razvije vještine rada u timu i shvati posljedice svojih postupaka u širem društvenom kontekstu.
U mnogim zemljama zapadnog svijeta društveno korisni rad, uključujući čišćenje javnih površina, uređenje parkova ili podršku humanitarnim akcijama, već traje decenijama kao standardna komponenta sistema izvršenja krivičnih sankcija. Istraživanja pokazuju da osobe koje učestvuju u ovakvim programima češće uspijevaju ponovo izgraditi stabilan i zakonit život nakon odsluženja kazne.
S druge strane, situacija u Bosni i Hercegovini — gdje se pravosudna reforma još uvijek razvija, a društvena integracija osuđenika predstavlja dugoročni izazov — čini ovaj primjer posebno važnim. Angažman osuđenika ispred Vrhovnog suda FBiH može biti i signal drugim pravosudnim institucijama da razmotre slične programe, ali i poticaj da se razviju sveobuhvatniji modeli rehabilitacije i reintegracije.
Gradskim vlastima i nevladinim organizacijama ovakav oblik saradnje daje priliku da se ojača dijalog o ulozi pravosudnih sistema u društvu, ali i o tome kako zajednica zajedno može odgovoriti na zahtjeve svakodnevnog života, posebno u izazovnim uslovima poput zimskih oluja i snježnih nanosa.
Zaključno, ovaj primjer pokazuje da pravda i humanost mogu ići ruku pod ruku: da kažnjavanje ne mora nužno značiti potpunu izolaciju, nego — uz pravu nadležnost, nadzor i podršku — može uključivati i pozitivne doprinose zajednici. A to, u konačnici, može koristiti i samim osuđenicima, kao i društvu u cjelini.
#pravosudje #društvenikorisnirad #osudenici #Sarajevo #zima #snijeg #pravda #rehabilitacija #integracija #AdSenseFriendly #VFederacijiBiH #zajedničkabudućnost #sigurnosnuslovi #javniprostor #socijalnipolitički #pravniliberali #socijalnaintegracija #zaštita #pomoć #osnaživanje #akcijazaprimjere #javnaslužba #aktivnostigrađana #resocijalizacija #sigurnostirasprava #zajedničkiput #pravnainstitucija #razgovori #dnevnevijesti #gradskiproblem.*
