- Mnogi ljudi primijete da se s godinama mijenja način na koji spavaju. Nekada je osam sati neprekinutog odmora bilo sasvim uobičajeno, a danas se san često prekida u gluho doba noći, najčešće između dva i četiri sata ujutro. Ovakva buđenja nisu rijetkost, a posebno se izdvaja period oko tri sata, vrijeme koje se u narodnim pričama i savremenoj psihologiji opisuje kao osjetljivo doba noći.
Kako godine prolaze, naš unutrašnji biološki sat – poznat kao cirkadijalni ritam – prolazi kroz prirodne promjene. Lučenje hormona koji potiče dubok san postaje slabije, pa je i sam san plići i kraći. Starije osobe rjeđe ulaze u dublje faze sna, a ciklusi spavanja postaju kraći i skloniji prekidima.
Pored unutrašnjih promjena, raste i osjetljivost na spoljne podražaje. Zvukovi, promjena svjetlosti ili blagi pad temperature mogu biti dovoljni da osobu probude, iako bi mlađa osoba u istim uslovima spavala bez prekida. Zbog svega ovoga, buđenje oko tri sata nije slučajnost, već prirodna posljedica procesa starenja.
Tjelesni razlozi noćnih prekida sna
Noćno buđenje u istim satima može biti i znak fizičkih tegoba koje su učestalije u zrelijem dobu. Problemi s disanjem, poput povremenog zastoja daha tokom sna ili glasnog hrkanja, često prekidaju san u gotovo istom periodu noći. Bolovi u mišićima i zglobovima, karakteristični za različite oblike hroničnih upala, također mogu natjerati osobu da se naglo probudi.
Jedan od najčešćih razloga je potreba za mokrenjem, poznata kao nikturija. Kako organizam stari, bubrezi i mokraćni mjehur rade drugačijim ritmom, pa se noćne posjete toaletu učestalo ponavljaju. Uz to, određene srčane ili plućne tegobe mogu izazivati osjećaj nelagode koji budi osobu u isto vrijeme svake noći. Ljekari upozoravaju da ovakva ponavljanja nisu samo sitnica, već mogu biti signal da tijelo šalje upozorenje o stanju koje treba provjeriti.
Uloga misli i emocija
Pored fizičkih razloga, psihološki faktori igraju veliku ulogu u noćnom buđenju. Stručnjaci navode da se iza iznenadnog buđenja često krije unutrašnji nemir, potisnute brige ili stres. Kod starijih ljudi ovo može biti povezano s mislima o zdravlju, finansijama, osjećajem usamljenosti ili brigom za porodicu.
Kako pomoći sebi
Iako su ove promjene dio prirodnog procesa, postoje načini da se san poboljša. Održavanje redovnog rasporeda spavanja, izbjegavanje teških obroka i stimulativnih pića u večernjim satima te umjerena fizička aktivnost tokom dana mogu značajno smanjiti učestalost noćnih buđenja. Tehnike opuštanja, poput laganih vježbi disanja ili čitanja, mogu umiriti misli prije odlaska na spavanje.
Stručnjaci preporučuju i redovne ljekarske kontrole kako bi se isključili zdravstveni problemi. Ako se buđenje u isto vrijeme ponavlja svake noći, to može biti znak da je potrebno dodatno ispitivanje ili prilagođavanje terapije za već postojeća stanja.
Buđenje oko tri sata ujutro nije samo slučajna pojava, već rezultat kombinacije bioloških, zdravstvenih i psiholoških faktora. Starenje donosi promjene koje mijenjaju strukturu sna, čineći ga osjetljivijim i kraćim. Umjesto da se ova pojava doživljava kao zabrinjavajuća, treba je posmatrati kao podsjetnik da tijelo prolazi kroz prirodne faze i da mu je potrebna pažnja.
