Bivši bh. diplomata tvrdi da se sprema “preuređenje BiH”, a Dragan Čović ide u Ameriku — šta zapravo znače ove najave
Bivši diplomata Bosne i Hercegovine nedavno je javno upozorio da se navodno sprema “preuređenje* Bosne i Hercegovine*, i ta je izjava posebno odjeknula jer je u istom kontekstu spomenuto i to da predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ide u Sjedinjene Američke Države na razgovore. Ovakve izjave izazivaju brojne reakcije i pitanja u javnosti, jer tema političkog uređenja i međunarodnih utjecaja u BiH uvijek izaziva interes, ali i zabrinutost.
Preuredjenje političkog ili ustavnog sistema u BiH tema je koja se godinama provlači kroz domaću i međunarodnu politiku, posebno zbog kompleksnog ustavnog okvira koji proizlazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine. Taj sporazum je definirao način organizacije države i odnose između entiteta — Federacije BiH i Republike Srpske — ali istovremeno ostavlja prostor za razne tumačenja i debate o tome kako, i u kojoj mjeri, sistem funkcionira ili bi trebao funkcionirati u dugoročnoj perspektivi.
Kada bivši diplomata spomene preuređenje, to obično znači da se misli na moguće promjene u načinu na koji su institucije organizirane, kako se raspodjeljuju nadležnosti ili kako se postiže sporazum među konstitutivnim narodima i ostalim građanima. U političkom diskursu BiH, takve najave često se doživljavaju kroz prizmu interesa različitih stranaka i lidera, ali i kroz kontekst međunarodnih pregovora — jer su uloge međunarodnih partnera, uključujući SAD i EU, često značajne pri poticanju političkih rješenja.
U tom kontekstu spominjanje posjete Dragana Čovića Americi postaje zanimljivo jer se često tumači kao signal da bi mogla postojati namjera za razgovore na visokom nivou o budućem političkom uređenju, reformama ili bilateralnim i međunarodnim pitanjima koja se tiču BiH. Dragan Čović kao lider jedne od najvažnijih političkih partija u zemlji (HDZ BiH) često igra aktivnu ulogu u pregovorima i inicijativama koje se tiču jednakopravnog predstavljanja konstitutivnih naroda i zaštite njihovih interesa unutar državnih institucija.
Izjave bivšeg diplomate izazvale su različite reakcije javnosti. Jedan dio komentatora smatra da su takva upozorenja pretjerana ili preuranjena, te da bi se preuređenje — bilo ono ustavno ili institucionalno — moralo temeljiti na širokom unutrašnjem konsenzusu i legitimnim pregovorima u okviru postojećih okvira, a ne kroz neprovjerene interpretacije ili vanjske utjecaje. Drugi, pak, ističu da je takva javna upozorenja valja shvatiti kao signal da se očekuje pojačan fokus na političke debate i eventualne inicijative koje bi mogle rezultirati promjenama u dugom roku.
Važno je naglasiti da nije potvrđeno da se konkretan “plan preuređenja” s jasnim koracima nalazi na dnevnom redu američke ili bilo koje druge međunarodne institucije. Samo spominjanje mogućih razgovora u Washingtonu ne predstavlja automatsko pokretanje procesa promjene ustava ili političkog sistema. Međunarodni odnosi i političke inicijative obično prolaze kroz dugotrajne diplomatske kanale, pregovore i formalne procedure, prije nego se postanu javne ili realne promjene.
Ipak, činjenica da se ovakve informacije pojavljuju u javnom prostoru ukazuje na to da domaća politička scena i dalje ima mnogo neriješenih pitanja, te da su teme oko uređenja države, nadležnosti i pozicije različitih naroda i grupa i dalje u fokusu političkih diskusija. U tom smislu, važnost posjeta visokih političkih lidera u međunarodne centre moći — poput Washingtona — često se interpretira kao pokušaj jačanja pozicije u budućim pregovorima ili predstavljanju nacionalnih stavova međunarodnim partnerima.
Za obične građane, ovakve najave mogu biti zbunjujuće ili izazivati osjećaj nesigurnosti, jer se radi o temama koje se tiču najdubljih pitanja državnog uređenja i političkog identiteta. U demokratskom sistemu, promjene takvog značaja zahtijevaju široku društvenu i političku diskusiju, a ne samo izjave ili očekivanja nekih aktera.
U konačnici, važno je imati perspektivu da su ovakve izjave dio šire političke dinamike, gdje se faktori domaćih interesa, međunarodnih očekivanja i diplomatskih aktivnosti susreću i isprepliću. I dok posjete i razgovori na najvišim nivoima mogu biti dio procesa razmjene mišljenja i zagovaranja određene vizije, sam proces reformi ili promjena mora biti transparentan, utemeljen na pravnim osnovama i prihvaćen unutar same zemlje.
#BosnaIHercegovina #DraganČović #miloradDodik #preuređenje #politika #uspostavasistema #internacionalnirezultati #Amerika #Washington #diplomatija #HDZBiH #javnarasprava #stabilnost
