BONUS ČLANAK:
- Ko bi rekao da se uobičajeni pekarski kvasac može koristiti i u vrtu? Mnogi vrtlari su iznenađeni kada otkriju koliko ovaj skroman sastojak može pomoći njihovim biljkama.
Vrtlarstvo često zna biti pravo zadovoljstvo, ali i ozbiljan izazov. Slab rast biljaka, sitni plodovi, žutilo lišća ili manjak otpornosti na bolesti – to su samo neki od problema s kojima se suočavaju ljubitelji povrtnjaka.
Iako zvuči neobično, upravo kvasac, onaj koji koristimo za pečenje hljeba, može značajno poboljšati rast biljaka poput paradajza, paprika i krastavaca. Ova jednostavna gljivica je bogata vitaminima B grupe, enzimima i mikroelementima koji podstiču razvoj korisnih mikroorganizama u zemljištu.
Kvasac poboljšava strukturu tla i omogućava biljkama lakši pristup hranljivim materijama. Osim toga, on stimuliše proizvodnju prirodnog hormona rasta – auksina, koji pospješuje razvoj korijena. Snažniji korijen znači i otporniju biljku, koja bolje podnosi sušu, bolesti i daje bogatiji rod.
Priprema ovog prirodnog “super-đubriva” je izuzetno jednostavna. Potrebni su vam:
-
10 grama suhog kvasca
-
1 kašika šećera
-
1 litra mlake vode
Sastojke treba dobro promiješati i ostaviti da fermentišu oko sat vremena. Nakon toga, dobijena smjesa se razblažuje u omjeru 1:5 (jedan dio kvasca, pet dijelova vode) i koristi za zalivanje biljaka. Najbolje je zalijevati uz korijen, ujutro ili predveče, kako bi biljke imale dovoljno vremena da upiju hranljive materije prije jakog sunca.
Za dodatni efekat, možete dodati i kašiku drvenog pepela ili taloga od kafe. Ovi sastojci obogaćuju zemljište mineralima, kalijem i azotom, što dodatno jača biljke.
Kvasac se preporučuje koristiti jednom u 10 do 15 dana. Prečesto zalivanje može izazvati prekomjeran razvoj lišća na račun plodova, zbog viška azota koji nastaje razgradnjom organske materije.
Iskusni vrtlari tvrde da su rezultati vidljivi već nakon prve primjene: paradajz ima tamnije lišće i čvršće stabljike, paprike formiraju više cvjetova koji se uspješno razvijaju u zdrave plodove, a krastavci bujaju u tolikoj mjeri da se teško stigne sve ubrati.
Još jedna velika prednost kvasca je njegova prirodnost i neškodljivost. Za razliku od komercijalnih preparata, on ne narušava biološku ravnotežu tla i ne ostavlja štetne ostatke.
Kvasac je i saveznik u borbi protiv gljivičnih bolesti, kao što su pepelnica i plamenjača. Kada se koristi preventivno, održava zdrav mikrobiološki balans, što otežava razvoj patogenih organizama.Metoda s kvascem može se kombinovati i s kompostnim čajem, čime se dobija prava biološka “bomba” za jačanje i zaštitu biljaka.
Zalijevanje sadnica paradajza i paprika kvascem odmah nakon sadnje pomaže im da se brže prilagode i razviju jak korijen. Ovaj trik možete primijeniti i kod drugih biljaka poput tikvica, patlidžana, petunija i pelargonija.
Na kraju, vrijedi zapamtiti jedno pravilo: najbolji vrtlari su oni koji se ne boje eksperimentisati. Isprobajte ovu metodu, pratite promjene i prilagodite količine svojim biljkama. Možda upravo kvasac postane vaš najvjerniji saveznik u vrtu – zdrav, prirodan i pristupačan.
