Elmedin Konaković o političkom licemjerju: Diplomske veze Željane Zovko i Željka Komšića
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjednik stranke Narod i Pravda (NiP), Elmedin Konaković, oglasio se video-porukom na društvenim mrežama u kojoj je oštro kritikovao trenutnu političku dinamiku u zemlji. Konaković je optužio političke akce okupljene oko HDZ-a, DF-a i SDA za licemjerje, ustvrdivši da se ove opcije međusobno hrane političkim sukobima radi održavanja vlastitog uticaja.
Poseban fokus u svom obraćanju Konaković je stavio na raniju diplomatsku saradnju između sadašnje hrvatske europarlamentarke Željane Zovko i člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.
Diplomatska karijera Željane Zovko i odluke iz prošlosti
Konaković je u javnom istupu iznio detalje iz diplomatske historije Bosne i Hercegovine, podsjećajući javnost na političke i diplomatske funkcije koje je obavljala Željana Zovko prije nego što je postala poslanica u Evropskom parlamentu.
Ključni detalji Konakovićevog obraćanja:
Imenovanje u Francuskoj: Željanu Zovko je na poziciju ambasadorice BiH u Francuskoj 2004. godine prvobitno imenovao tadašnji član Predsjedništva BiH Dragan Čović.
Zadržavanje mandata: Nakon općih izbora 2006. godine i dolaska Željka Komšića u Predsjedništvo BiH, njen ambasadorski mandat u Parizu nije prekinut.
Novo imenovanje u Španiji: Konaković je istakao da je Komšić u sklopu svojih nadležnosti kasnije imenovao Zovko za ambasadoricu Bosne i Hercegovine u Kraljevini Španiji.
Kritika dvostrukih aršina i međusobnih političkih odnosa
Komentarišući tadašnje odnose, lider NiP-a je naglasio da u tom periodu nisu postojale političke opstrukcije niti osporavanja kakva su prisutna u današnjem javnom prostoru.
Političke poslijedice i poruke javnosti
Ove tvrdnje ministra vanjskih poslova BiH otvoreno dovode u pitanje narative koje ključne političke opcije plasiraju svojim glasačkim tijelima. Prema Konakovićevim riječima, historija diplomatskih imenovanja jasno pokazuje da su političke tenzije između vodećih nacionalnih i građanskih stranaka u velikoj mjeri iskonstruisane radi održavanja političke kontrole.
Naredni dani vjerovatno će donijeti reakcije prozvanih aktera, čime se ponovo otvara rasprava o diplomatskoj mreži Bosne i Hercegovine i načinu na koji se donose odluke o imenovanjima predstavnika u inostranstvu.
