ŽESTOK NAŠTAMPAN DOKUMENT IZ 1991. ZAPALIO MREŽE: Lučić direktno udario na lidera HDZ-a – „Past će Jugosloven Dragan Čović!“

Politička scena u Bosni i Hercegovini ponovo svjedoči brutalnom unutarstranačkom i međustranačkom ratu, a ovoga puta teške optužbe dolaze s desnog spektra hrvatske političke scene. Ivo Lučić, poznati istoričar i nekadašnji visoki zvaničnik obavještajnih službi, uputio je direktan i do sada najteži udarac predsjedniku HDZ-a BiH, Draganu Čoviću. Odgovarajući na njegove nedavne istupe, Lučić je javno objavio arhivski dokument mostarskog preduzeća “Soko” iz 1991. godine, uz dramatičnu i zapaljivu poruku koja je u rekordnom roku postala viralna: „Past će Jugosloven Dragan Čović!“

Ova objava, koju su odmah prenijeli svi vodeći sarajevski i regionalni mediji, izazvala je pravi politički potres u Hercegovini, jer direktno udara na Čovićev legitimitet kao “ekskluzivnog zaštitnika hrvatskih nacionalnih interesa” u Bosni i Hercegovini.

Šta otkriva dokument iz 1991. godine?

Srž Lučićevog napada leži u dokumentu iz predratnog perioda, tačnije iz vremena kada se Jugoslavija već nalazila na rubu krvavog raspada, a u Hrvatskoj bjesnio rat. Objavljeni dokument iz preduzeća “Soko” Mostar, gdje je Čović u to vrijeme obavljao visoke rukovodeće funkcije, svjedoči o tadašnjoj političkoj orijentaciji aktuelnog lidera HDZ-a.

Lučić kroz ovaj dokument nastoji dokazati nekoliko ključnih teza:

• Čovićevo jugoslovenstvo: Dokumenti sugerišu da se Čović u ključnim trenucima nacionalnog buđenja Hrvata i dalje deklarisao kao Jugosloven i potpisivao ćirilicom, što njegovi kritičari godinama koriste kao politički argument.

• Veze s bivšim sistemom: Ističe se uloga vazduhoplovne industrije “Soko” koja je bila usko povezana sa strukturama JNA (Jugoslovenske narodne armije), i to u trenucima kada su počinjali napadi na hrvatska sela u Hercegovini (poput Ravnog).

• Politički oportunizam: Lučić javno postavlja pitanje kako je moguće da neko ko je bio dio tog i takvog sistema danas vodi ključnu hrvatsku nacionalnu stranku u BiH.

Dok pristalice HDZ-a ove optužbe odbacuju i nazivaju ih opasnim političkim spekulacijama i pokušajem destabilizacije hrvatskog jedinstva u BiH, u opozicionim krugovima u Grudama, Širokom Brijegu i Mostaru ovaj potez vide kao dokaz dugogodišnjeg licemjerstva.

Reakcije javnosti i dijaspore: „Znali smo, ali niko nije smio reći“

Ova objava izazvala je lavinu komentara, posebno među hercegovačkom dijasporom u Hrvatskoj i Njemačkoj. Za ljude koji su devedesetih godina davali sve za odbranu i opstanak naroda, priče o komunističkoj ili jugoslovenskoj prošlosti današnjih lidera uvijek predstavljaju bolnu temu.

„Dok su naši sinovi ginuli i dok se hercegovačka zemlja natapala krvlju, pojedinci su u foteljama potpisivali dokumente ćirilicom i zaklinjali se u Jugoslaviju. Lučić je samo iznio ono što svi u Mostaru znaju, ali o čemu se godinama moralo ćutati zbog poslova i pozicija“, navodi se u jednom od najdijeljenijih komentara na društvenim mrežama.

S druge strane, analitičari upozoravaju da izvlačenje arhivske građe iz 1991. godine predstavlja smišljen tajming uoči unutarstranačkih previranja i borbe za prevlast nad ključnim finansijskim i političkim tokovima u Federaciji BiH.

Zaključak: Da li je poljuljana Čovićeva tvrđava?

Optužbe Ive Lučića nisu samo prolazna medijska senzacija – one predstavljaju duboki ideološki udar na sam narativ na kojem Dragan Čović crpi svoju političku moć. Pitanje “ko je gdje bio 1991.” ponovo je postalo glavno oružje na bh. političkoj sceni. Da li će ovaj dokument uspjeti ozbiljnije uzdrmati poziciju neprikosnovenog lidera HDZ-a BiH, ili će proći kao još jedna u nizu medijskih spekulacija u sklopu svakodnevnog političkog folklora, pokazaće reakcije baze u narednim danima.

Budno ćemo pratiti odgovore iz centrale HDZ-a BiH i donositi vam provjerene analize s užarene hercegovačke političke scene.