- Nakon što prebolimo neku bolest, očekujemo da će sve brzo biti kao prije. Ali, ponekad tijelo nastavi tihu borbu i kad mislimo da je opasnost prošla – baš kao što se to dešava s pojavom guste krvi nakon COVID-a.
Izraz “gusta krv” možda zvuči bezopasno, ali u stvarnosti nosi ozbiljne zdravstvene rizike. Kada krv postane pregusta, dolazi do povećanog rizika od stvaranja ugrušaka, što može dovesti do srčanog ili moždanog udara.
Gusta krv često je posljedica lošeg načina života – nepravilne ishrane, pušenja, fizičke neaktivnosti, ali i stanja nakon zaraznih bolesti, posebno virusa COVID-19. Iako mnogi misle da se oporavak završava negativnim testom, prava borba tijela često tek tada počinje. Virus može nestati iz organizma, ali njegovi tragovi ostaju i mogu izazvati duboke promjene u funkcionisanju krvotoka.
Stručnjaci upozoravaju na stanje poznato kao hiperkoagulabilnost – pojačano zgrušavanje krvi, koje je zabilježeno kod velikog broja osoba koje su preboljele koronu. Ono što ovu pojavu čini posebno opasnom jeste to što u početku ne daje jasne simptome.
Simptomi guste krvi se često pojave tek sedmicama ili mjesecima nakon infekcije, a tada su prvi znaci zapravo upozorenje da se šteta već širi. Osobe koje su preboljele COVID, a naročito stariji ljudi i oni sa hroničnim bolestima, prijavljuju neobične zdravstvene tegobe, kao što su:
-
iznenadne glavobolje bez očitog uzroka
-
vrtoglavice, osjećaj nestabilnosti pri hodu
-
trnci, bockanje i hladnoća u prstima i stopalima
-
otežano disanje čak i pri blagom fizičkom naporu
Ovi simptomi ukazuju da krv više ne teče glatko kroz tijelo. Kada je pregusta, srce mora da radi jače, da bi poguralo krv kroz sužene sudove. To dovodi do zamora, kratkog daha, ali i do većeg rizika od pucanja krvnih sudova ili začepljenja arterija.
Krvni ugrušci se mogu stvoriti bilo gdje – u plućima, srcu, mozgu – i vrlo lako mogu izazvati smrtonosne posljedice. Najstrašnije u svemu jeste što do tog trenutka osoba može izgledati potpuno zdravo, dok se u njenom tijelu dešava opasna hemijska neravnoteža.
Ishrana igra ključnu ulogu u stanju krvi. Konzumacija prerađene hrane bogate šećerima, lošim mastima i aditivima doprinosi zadebljanju krvi. Pušenje dodatno pogoršava situaciju jer utiče na elastičnost krvnih sudova, povećavajući vjerovatnoću za nastanak ugruška.
Pandemija korone ostavila je dubok trag, ne samo kroz direktne simptome bolesti, već i kroz dugotrajne posljedice po krvotok. Mnogi nisu ni svjesni da nakon infekcije treba obratiti pažnju na kardiovaskularno zdravlje – jer virus možda više nije prisutan, ali njegovi efekti mogu trajati mjesecima, pa čak i godinama.
Preventiva je najbolji pristup. Redovna fizička aktivnost, zdrava ishrana, prestanak pušenja i dovoljno unosa tečnosti pomažu da se krv razrijedi i očuva normalan protok. Takođe, kontrolni pregledi nakon COVID-a trebali bi uključivati provjeru zgrušavanja krvi, naročito ako postoje bilo kakvi simptomi slabosti ili malaksalosti.
Svaki znak koji ukazuje na poremećaj u cirkulaciji treba shvatiti ozbiljno, jer posljedice guste krvi mogu doći naglo i bez upozorenja. Ljekari sve više upozoravaju da se post-COVID sindrom mora tretirati jednako pažljivo kao i sama bolest. Prava oporavka nema bez pažljivog nadzora tijela nakon bolesti. Ako primijetite neobične simptome – ne ignorišite ih. Brza reakcija može spasiti život.
